Na današnji dan 1882. godine rođen je britanski znanstvenik Sir Arthur Eddington. Njegova brojna otkrića doprinijela su razvoju astronomije i drugih područja fizike. On je formulirao pojam strelice vremena (eng. Arrow of Time) kao doživljaja protoka vremena, čega smo svi svjesni u svakodnevnom životu, ali koji ne postoji na razini mikrosvijeta. Zasigurno ste svi vidjeli „unatrag“ (dakle: suprotno od srelice vremena) projicirani film u kojemu plivač sam od sebe iskače iz vode i doskače na obalu, i druge primjene šaljivog pristupa strelici vremena. No, polazišta tog pojma u teorijskoj fizici vrlo su sveobuhvatna te zainteresirano čitateljstvo upućujemo na opsežne tekstove o tome. S jedne strane, njih je to lakše čitati što vam je bolje predznanje fizike. No, s druge strane općenito je kraj kalendarske godine prikladno vrijeme za razmišljanje o prolaženju vremena.
27. prosinca 2023.
Dron liga 2.0 kreće!
Danas je u prostorijama Hotelijersko-turističke škole u Zagreb održan inicijalni skup edukativnog projekta Dron liga 2.0. Iz naziva je razumljivo da je to suštinski unaprijeđen edukativni projekt upućivanja mladih u kompetentano korištenje dronova, koji je i ranije provođen, a kojeg od ove školske godine vode entuzijasti i pedagozi iz udruge Virtualci. Niz aktivnosti planiranih za ovu školsku godinu omogućit će da se uključeni učenici i učenice srednjih škola u Hrvatskoj upoznaju s tehničkom osnovom, propisima i operativnim značajkama rada s dronovima.
14. prosinca 2023.
Atmosfera
Atmosferske procese nastojimo razumjeti, pratiti i – koliko je to već moguće – predvidjeti, bar kratkoročno. Na temelju poznatih zakonitosti odvijanja atmosferskih procesa, razvijaju se metode predviđanja, tj. prognoziranja budućih stanja atmosfere iz dostupnih podataka. Prognoze, kako stručnjaci naglašavaju, ne mogu biti potpuno točne, ali su točne u velikom broju slučajeva.
Razvijaju se i računski pristup prognoziranju i mreža terenskih mjerenja i ... i vizualizacija gibanja atmosferskih masa. Za tu vizualizaciju ovom prilikom navodimo mrežnu stranicu https://earth.nullschool.net. Stranica daje preglednu i vrlo upečatljivu vizualizaciju gibanja atmosferskih masa, a ovih dana je obilježila prvo desetljeće postojanja.
Neovisno o činjenici da prognozirani prikazi koje vidite i nisu potpuno točni, oblici koje formiraju atosferske mase su realistični i pružaju uvid u trajanje, prostorni raspon i karakteristične promjene atmosferskih parametara.
11. prosinca 2023.
Dan planina
Dan planina obilježava se 11. prosinca, već dva desetljeća, još od odluke UN-a. Proglašavanje Dana planina doprinosi razvoju svjesti o važnosti planina za život ne Zemlji. Dok većina nas planine doživljava kao hladna, teško pristupačna mjesta na koja pokatkad idu planinari i drugi izletnici – planine su dom za jednu sedminu čovječanstva! Njihov značaj za bioraznolikost, pitku vodu, mikroklimatske karakteristike i drugo izrazito je velik. Nadamo se da ste se u prethodnom tekstu prepoznali u planinarima i izletnicima!
Detaljnije o Danu planina možete pročitati na prigodnoj stranici Hrvatskog planinarskog saveza.
28. studenog 2023.
Matematičari s PMF-a riješili dva Erdőseva problema
Britanski matematičar Thomas Bloom je sakupio oko 500 problema genijalnog mađarskog matematičara Pál Erdősa na stranici erdosproblems.
Vjekoslav Kovač, redoviti profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a, riješio problem #189 pokazavši da postoji bojenje ravnine u konačno mnogo boja takvo da ne postoji pravokutnik jedinične površine sa sva četiri vrha iste boje. A asistent i doktorski student također na Matematičkom odsjeku PMF-a, Adrian Beker je riješio problem #356 pokazavši da, za svaki prirodni broj n, postoje prirodni brojevi a1<a2<…<ak manji od n čiji uzastopni zbrojevi poprimaju barem cn2 različitih vrijednosti.
Dron liga je projekt popularizacije naprednih tehnologija (konkretno: uporabe dronova) kojeg je nekoliko godina provodilo Hrvatsko interdisciplinarno društvo, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Svake školske godine broj uključenih škola znatno se povećavao a tako je i ove školske godine.
Jedno veliko unaprijeđenje projekta tiče se i njegove organizacije: od ove školske godine Dron ligu vodi udruga Virtualci, a HID je jedna od suradničkih udruga.
Očekujte uskoro daljnje vijesti o ovom projektu.
20. studenog 2023.
STEM Fest
STEM fest je projekt za popularizaciju znanosti i tehnike – tj. STEM-a, kojeg u ovoj školskoj godini provodi Hrvatsko interdisicplinarno društvo uz financijsku potporu Minsitarstva znanosti i tehnologije.
Očekujte uskoro detalje o samom projektu, koji obuhvaća podosta zanimljivih radionica, poučnih i zabavnih – kakav je uostalom i STEM!
7. studenog 2023.
Prve službene novine
Ovaj tekst čitate preko ekrana računala ili telefona, dakle ne čitate ga kao papirnate novine! U današnje vrijeme, online komunikacija standardni je način komuniciranja te uključuje i službene vijesti kojima državne i druge institucije komuniciraju s javnošću.
Načini upoznavanja javnosti sa službenim informacijama vladara i različitih institucija mijenjali su se kroz povijest, uključivali i glasovne poruke pojačane instrumentima. Svojevrsna je tiha revolucija bila kad je na današnji dan 1665. godine pokrenut časopis The London Gazette, kao službeno glasilo koje je i u današnje vrijeme službeno glasilo Vlade Velike Britanije s krunskim autorskim pravom. Glasilo je pokrenuto u turbulentnom razdoblju za Veliku Britaniju, mnogo poznatijem po brojnim političkim i gospodarskim revolucionarnim događajima.
Kao i druga glasila, izdavana u drugim državama, ni ovo nije namijenjeno širokoj javnosti, tj. fizičkim osobama nego većinom pravnim osobama. Ono što su novine The London Gazette u Velikoj Britaniji, to su u Hrvatskoj Narodne novine koje također imaju zanimljivu i dugu povijest o čemu se više može pročitati ovdje.
16. listopada 2023.
Svjetski dan hrane
Na današnji dan 1945. godine osnovana je FAO - Organizacija za prehranu i poljoprivredu, koja djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda. Bili bi nam svima drago kad bismo mogli reći da je to čista povijest kojom se podsjećamo razdoblja tijekom kojega je među dijelom stanovništva Zemlje vladala glad. Na žalost i danas je aktualno pitanje gladi velikog broja ljudi na Zemlji, kako svjedoče i podaci dostupni na stranicama FAO, https://www.fao.org/statistics/en (na engleskom jeziku).
Osim gladi, niz je pojava vezanih uz hranjenje ljudi koje treba promijeniti ako su loše, učvrstiti ako su dobre. Jedna od akcija kojom se doprinosi pravilnoj prehrani je obilježavanje Tjedna školskog doručka, u okviru čega se osigurava da djeca redovnim i pravilnim doručkom pojačaju zdrave navike hranjenja, o čemu se detaljnije može pročitati na stranicama HZJZ-a.
10. listopada 2023.
Plin koji gorenjem daje vodu!
Na današnji dan 1731. godine rođen je britanski znanstvenik Henry Cavendish. U svom radu, sustavno je unaprijeđivao mjerne instrumente i poboljšavao mjerne metode tako da je teško naći mjerne instrument koji se u to vrijeme (kao i sljedećih desetljeća i stoljeća) koristio a da ga Cavendish nije poboljšao.
Poznat je po tome što je prvi shvatio da je vodik posebni element. Budući da izdvojeni vodik gorenjem daje – vodu, onda je razumljivo na što se odnosi naslov ove crtice.
Cavendish je zasigurno najčuveniji po prvom mjerenju gustoće Zemlje. Njegova priprema mjerenja podrazumijevala je vrlo detaljnu analizu različitih pogreški i njihovih korekcija, zbog čega je dobio vrlo precizni rezultat ne samo za svoje nego i za današnje vrijeme.
21. rujna 2023.
Planetarij u svjetskoj baštini
Popis svjetske materijalne baštine prema UNESCO-u odnedavno uključuje planetarij kojeg je u drugoj polovici 18. stoljeću u Nizozemskoj napravio Eise Eisinga, proizvođač vune. Planetarij je model Sunčevog sustava kakav je tada bio poznat te uključuje osam objekata: Sunce; planete Merkur, Veneru, Mars, Jupiter, Saturn; te naravno Zemlju s Mjesecom.
Detaljnije je planetarij opisan u ovom tekstu na engleskom jeziku, koji je dio portala s cjelovitim opisom svjetske baštine prema UNESCO-u. Inače, priložena slika pokazuje što je iz Hrvatske i okolnih područja uključeno u taj popis svjetske baštine.
21. srpnja 2023.
Još novosti o projektu Dron liga
U Šibeniku je održan koordinacijski sastanak druge godine provođenja projekta Dron liga. U ovoj provedbi, tri škole iz Šibenika sudjeluju u projektu; Medicinska, Ekonomska i Prometno-tehnička. Učenici koji su sudjelovali u projektu, položili su ispit A2 za udaljene pilote otvorene kategorije, a putem DJI Mini 2 dronova, naučili su sigurno upravljati dronovima poštujući propise, okolišne uvjete za let, mogućnosti letjelice, daljinskog upravljača i aplikacije DJI Fly
Profesori mentori su potaknuli učenike da razmisle o mogućnostima primjene ove napredne tehnologije u njihovoj struci, poput prijevoza lijekova, marketinških aktivnosti ili prometovanja dronova. Profesorima su dostavljeni Ryze Tello dronovi koji ne koriste GPS, već se oslanjaju na kombinaciju senzora i vizualnog pozicioniranja, omogućujući lakšu upotrebu u zatvorenim prostorima te pružajući mogućnosti programiranja jednostavnih i naprednih programa i zadataka za dron.
Na sastanku su sudjelovali prof. Ivan Krnčević iz Ekonomske škole Šibenik, prof. Svjetlana Matešić iz Prometno-tehničke škole Šibenik te predstavnica Hrvatskog interdisciplinarnog društva Petra Čačić.
5. srpnja 2023.
Novosti o Dron ligi
U Požegi je 30. lipnja održan regionalni koordinacijski sastanak o Dron ligi. Na sastanku su sudjelovali ravnateljica Gimnazije gđa Ana Katić, profesorica Marina Mirković iz Tehničke škole, profesorica Sanja Grabusin iz Gimnazije, gosp. Matias Buće iz Panore - Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije, te kolegica Petra Čačić kao predstavnica našeg Društva.
Na sastanku su razmijenjena iskustva provođenja Dron lige i mentoriranja učeničkih ekipa, predočeni su stavovi učenika s naglaskom na praktični rad s dronovima i rješavanje teorijskih zadataka, formulirane su smjernice za provedbu Dron lige u sljedećoj školskoj godini, te razmotrene specifičnosti nastavka projekta na županijskoj razini. Zaključeno je kako u projekt treba uključiti predavanja stručnjaka o uporabi dronova u raznim područjima
Ujedno su Gimnaziji, Tehničkoj školi i Udruzi Informatičara Požeško-slavonske županije predana četiri drona DJI Ryze Tello, za omogućavanje daljnjeg, kvalitetnog rada s dronovima.
Kao priznanje ekipi Tehničke škole za najbolje rješavanje zadataka u ovogodišnjoj provedbi Dron lige, Tehničkoj školi je predan dron DJI Avata Explorer Combo.
29. svibnja 2023.
Državno natjecanje i smotra „Opisujemo sustave“
Završni skup Državnog natjecanja i smotre „Opisujemo sustave“ za školsku godinu 2022./2023. održan je u Omišu, u Srednjoj školi Jure Kaštelana Omiš, od 17. do 19. svibnja. Natjecanje organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Hrvatskim interdisciplinarnim društvom.
U ugodnoj atmosferi našeg Omiša, u krasnim uvjetima škole domaćina, 20 učenika i učenica napisalo je test znanja i održalo izlaganja odabranih tema. Sudionici završnog prethodno su pripremili pisane radove, eseje na odabranu temu, koje je procijenilo Državno povjerenstvo.
Rezultate ovogodišnjeg natjecanja možete vidjeti ovdje.
11. svibnja 2023.
Svjetski dan ptica selica
U subotu 13. svibnja obilježava se Svjetski dan ptica selica, čime se nastoji doprinijeti očuvanju staništa ptica selica i očuvanju okoliša! Među aktivnostima kojima se ovaj dan obilježava je i promatranje ptica u Zagrebu, o čemu ovdje možete pročitati više, te možda u tome i sudjelovati. O aktivnostima obilježavanja ovog dana u cijelom svijetu više možete pročitati na ovoj stranici, na engleskom jeziku.
Ali što ako zakasnite na promatranje ptica ovu subotu? Pa, u skladu sa selidbama ptica selica godišnje su uobičajeno dva dana posvećena pticama selicama: druge subote u svibnju i u listopadu, dakle ove godine 13. svibnja odnosno 14. listopada.
Trase ptica selica mijenjaju se zbog ljudskog utjecaja, a sve posljedice navedenog još nisu poznate, kako se može pročitati u ovom tekstu na engleskom jeziku
1. svibnja 2023.
Binarni proletarijat
Ako na današnji dan objavimo tekst koji u nazivu ima riječ "proletarijat" vjerojatno ćete reći kako smo pogodili datum, ali zakasnili stoljeće! Uvjereni smo kako vam je poznato zašto se na 1. svibnja obilježava praznik rada, pa ćemo se koncentrirati na aktualni proletarijat. Odakle sad aktualnost pojma koji je uobičajeno vezan za industrijalizaciju u XIX. i dijelu XX. stoljeća, a u znatnoj se mjeri javlja i u opisu antičkog Rimskog carstva!?! Znači li to da je taj pojam nepotreban i neprimjenjiv u opisu modernog društva i njegovih dionika? E, to je već tema za detaljnije razmatranje! Nadamo se kako ćete se (možda i zbog ovog teksta) tomu više posvetiti
Naime, za današnje vrijeme aktualan je pojam binarnog prletarijata. On obuhvaća zaposlenike čiji je posao znatno vezan uz suvremene, redovito digitalne tehnologije, ali na način da je sam posao rutinski, psihički iscrpljujući, općenito niže razine i slabije plaćen unutar grupacije poslova digitalnih tehnologija. S jedne strane smatra se kako su ljudi koji čine binarni proletarijat u dobrom položaju jer rade u suhim, grijanim, znatno boljim radnim prostorima, u boljim radnim uvjetima u odnosu na tvorničke radnike u vrijeme intenzivne industrijalizacije. No, s druge ih se strane smatra iskorištavanima jer im efektivno radno vrijeme često premašuje nominalno, a ekonomski je status znatno ispod prosjeka za njihovu grupaciju poslova. Pojam je dakle dvojak, obzirom da su u današnje vrijeme u svijetu brojne i grupacija (klasičnog) proletarijata, i grupacija zaposlenika digitalnih tehnologija. O svemu možete više pročitati npr. ovdje.
19. travnja 2023.
Helikopter na Marsu
Na današnji dan pretprošle godine po prvi je put na nekom drugom planetu poletio zrakoplov kojeg su napravili ljudi! Riječ je o bespilotnom helikopteru Ingenuity (prevedimo to kao Genije) koji je obavio cjelokupni uspješni let na Marsu! Mars je inače jedini planet koji je, koliko je poznato, u cjelosti naseljen samo robotima - uz već spomenutog Genija tu su i rover Perseverance iz iste misije te rover Curiosity koji je na Marsu praktički već starosjedioc budući da je tamo od 2012.
31. ožujka 2023.
Ljetno mjerenje vremena
Promjena sata uvedena je na današnji dan! Da pojasnimo ovu rečenicu – promjena sata provodi se u Hrvatskoj dvaput godišnje: za početak ljetnog mjerenja vremena (a to je ove godine bilo prošli vikend) i za njegov završetak (što će biti zadnji vikend u listopadu ove godine). Ali kao postupak koji se provodi na godišnjoj bazi, u SAD-u je uveden na današnji dan 1918. godine. Na području Hrvatske, recimo, takvo je mjerenje vremena uvedeno 1983. godine.
Zanimljivo je da je predlaganje uvođenja sezonskog vremena, s naglaskom na dva dijela – zimskom (tj., početnom) i ljetnom mjerenju vremena, staro nekoliko stoljeća. Podaci pokazuju da su u različitim narodima, strukama i državama, ljudi efektivno koristili ta dva načina mjerenja vremena znatno prije nego je postalo službeno propisano. No, ni propis nije ujednačio stajališta o tom mjerenju vremena, tako da i u današnje vrijeme postoje zastupnici različitih načina mjerenja vremena – ovakvog dvojakog načina, kao i jedinstvenog načina mjerenja (ali s dvije varijante: neki zastupaju samo zimsko, a drugi samo ljetno mjerenje vremena).
10. ožujka 2023.
Podloga za Dron ligu
Ovo je dio dokumentacije za osiguranja dronova koje, u okviru Dron lige, koriste škole uključene u projekt. Poznavanje propisa jedan je od elemenata pravilnog korištenja dronova, zbog čega je uključeno u sadržaj tema kojima je posvećena znatna pozornost u Dron ligi, uz ostale velikim dijelom tehničke aspekte.
8. veljače 2023.
Dron liga
Voditelj našeg ureda, Pierantonio, danas je poslao dronove školama koje su se od ove godine uključile u projekt Dron liga. Nadamo se da će dronovi uskoro stići (ehm, neće preletjeti do škola nego će ih prevesti kombiji) tako da ih mogu koristiti učenici i učenice uključeni u projekt.
31. siječnja 2023.
Sirius B
Na današnji dan 1862. godine je američki astronom A. Graham Clark otkrio zvijezdu Sirius B. To je manji pratilac veće, uočljivije zvijezde Sirius A, s kojom čini dvojnu zvijezdu. Sam Sirius A poznat je od pradavnih vremena, zabilježen u drevnim civilizacijama – u drevnom Egiptu na temelju promatranja Siriusa određivan je datum plavljenja Nila što je bilo presudno za dobar urod dakle i opstojnost civilizacije starog Egipta. Pojam pasje vrućine, zanimljivo, ne dolazi izravno od ponašanja četveronožnih naših prijatelja nego je izravno vezan uz pojavu Siriusa na noćnom nebu.
Čekajte! Kako sad to? Odakle to? "Are you Sirius?" i slična pitanja ovdje se prirodno javljaju. Umjesto odgovora na njih upućujemo vas na mrežne stranice na kojima je navedeno puno više činjenica o dvojnoj zvijezdi Sirius i njenom osmatranju: ttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sirius, https://www.zvijezde.eu/prakticno/sirius-b, https://hrcak.srce.hr/file/308156 (Sirius se spominje na str.9-10, ali je naravno i ostali tekst izrazito poučan i zanimljiv).
21. prosinca 2022.
Projekt Dronfest
Hrvatskom interdisciplinarnom društvu Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo je zahtjev za financijsku potporu programu popularizacije znanosti u 2022. godini.
Program "Dronfest" namijenjen je srednjoškolcima koji su zainteresirani za usvajanje vještina i znanja iz područja rada s dronovima, osnova meteorologije, aerodninamike, zrakoplovstva, konstrukcije drona te pravila i tehnike letenja.
Sudionici programa stečena znanja i kompetencije moći će koristiti tijekom daljnjeg usavršavanja, pokretanja vlastitih poslova, nastavka školovanja i lakšeg odabira visokoobrazovne institucije koja omogućuje nastavak razvijanja stečenih znanja.
5. prosinca 2022.
Projekt Dron liga
Na natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2022./2023. Hrvatskom interdisciplinarnom društvu je 2. godinu za redom odobren edukativni projekt Dron liga.
Uključene škole u šk. god. 2021./2022. su Tehnička škola Požega, Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka, Tehnička škola Zadar i Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb, a u ovoj školskoj godini uključene su 2 nove škole: Gimnazija Požega i Srednja škola Ivo Padovan iz Blata (otok Korčula).
Projektom učenici usvajaju znanja iz područja fizike, matematike, mehatronike, meteorologije, upravljanja dronova i slično, pretežno praktičnim radom s dronovima i popratnim naprednim tehnologijama.
Dana 5. studenoga 2022. održan je Okrugli stol 2. međunarodnog interdisciplinarnog kongresa „Izazovi obrazovanja“. Fokus okruglog stola bio je postavljen na znanje na sjecištu humanističkih i društvenih znanosti, umjetnosti te STEM-a. Neka od pitanja o kojima su sudionici raspravljali su: Je li interdisciplinarnost tek nešto što se nominalno zagovara u našoj akademskoj zajednici? Postoji li uistinu već poslovični jaz među znanostima, a onda i između znanosti i umjetnosti? Kao i mnoga druga.
Na okruglom stolu sudjelovala je i naša tajnica dr.sc. Jelena Ćosić Lesičar kao predstavnica tehničkih znanosti i STEM područja.
3. studenog 2022.
Kongres Centra za interdisciplinarna istraživanja
Centar za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta Osijek organizira 2. međunarodni interdisciplinarni kongres: „Izazovi obrazovanja“. Kongres se održava 3., 4. i 5. studenog 2022. godine. U hibridnom obliku i to na daljinu putem online platforme Zoom i kontaktno iz Male vijećnice Filozofskog fakulteta Osijek, a iz koje će se predavanja također prenositi putem Zoom-a.
Jedan od pokrovitelja kongresa je Hrvatsko interdisciplinarno društvo.
Gaspard-Félix Tournachon rođen je 1820. u Parizu. Pod pseudonimom “Nadar”, plodni francuski karikaturist i pisac, najpoznatiji fotograf i inovator svog doba postao je nacionalni heroj zbog svojih balonskih podviga.
Tijekom 1850-ih godina Nadar je s entuzijazmom počeo letjeti balonom na vrući zrak. Ubrzo je krenuo s provođenjem prvih pokusa sa zračnom fotografijom iz malog balona privezanog iznad voćnjaka jabuka u selu Petit-Bicetre, izvan Pariza. Nestabilnost balona u letu riješena je letom samo po mirnom vremenu, potpunim napuhavanjem balona kako bi kabeli bili u potpunosti zategnuti. U početku uvjeren da će se zračne fotografije pokazati neprocjenjivim za geodetsko istraživanje, izradu karata i vojnu špijunažu nakon nekoliko nezgoda shvatio je da je prikladnost balona za usmjereni let ograničena. Osnovao je Društvo za poticanje zračne navigacije strojevima težim od zraka, sa sobom kao predsjednikom i Julesom Verneom kao tajnikom, te pokrenuo specijalizirani časopis pod nazivom L'Aeronaute
Bio je izuzetan u kombiniranju raznih tehničkih koncepata–zračne fotografije; koncept fotografiranja u mraku; kombiniranje baloniranja i poštanske usluge za stvaranje zračne pošte; ideja o stroju analognom kameri koja bi mogla snimati zvuk. Zbog izuzetnog doprinosa razvoji fotografije po njemu je nazvana godišnja nagrada Prix Nadar koja se danas dodjeljuje za izvanrednu knjigu o fotografiji objavljenu u Francuskoj.
Više o životu i djelu Gaspard-Félix Tournachona - Nadara možete saznati ovdje
22. rujna 2022.
Breakthrough Junior Challenge
Breakthrough Junior Challenge je godišnje natjecanje za učenike iz cijelog svijeta, a održava se od 2015. godine. Natjecanje je namijenjeno učenicima u dobi od 13 do 18 godina, a potiče ih se na kreativno razmišljanje o znanosti. Učenici se na natjecanje prijavljuju putem video zapisa (trajanja maksimalno 1:30 minuta) u kojima na originalan i kreativan način oživljavaju koncept ili teoriju u biološkim znanostima, fizici ili matematici
Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovala je i predstavnica iz naše zemlje Ema Donev, 14-godišnjakinja iz Ivanić Grada, koja u svojem kreativnom videu objašnjava pojam entropije. Ema se sa svojim video zapisom plasirala u finale natjecanja, a ujedno je zavrijedila i status najpopularnijeg video zapisa, po mišljenju glasača, na području Europe ali i svijeta. Pobjednik natjecanja će biti objavljen krajem godine
Emin video o entropiji možete pogledati ovdje, a više o samom izazovu pročitajte ovdje.
23. lipnja 2022.
Održan je završni skup projekta Dron liga
Dana 20. lipnja 2022. godine održan je završni skup projekta Dron liga financiranog sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja. Skup je održan u prostorijama Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.
Na završnom skupu su sudjelovali učenici i profesori srednjih škola iz Požege, Rijeke, Zadra i Zagreba kao i predstavnici naše Udruge. Učenici su demonstrirali vještine upravljanja dronovima.
Na skupu su sudjelovali i djelatnici partnerske tvrtke Orqa.
Objavljen je novi broj popularno-znanstvenog časopisa Sustavi na mrežnim stranicama.
Ovim brojem predstavljene su teme iz područja materijala, konstrukcije bicikala, fotografiranja iz zraka pomoću zmajeva te bioinspiriranih tehničkih sustava.
U sklopu Garešnica Infinity Festival-a održanog u organizaciji Udruge Profesor Baltazar, gradske uprave i turističke zajednice grada Garešnica naša tajnica dr.sc. Jelena Ćosić Lesičar održala je stručno predavanje Primjena bespilotnih letjelica.
Predavanje je namijenjeno djelatnicima gradske uprave i turističke zajednice, a cilj je jačanje polaznika u području primjene bespilotnih letjelica.
Više o Garešnica Infinity Festival-u možete pročitati ovdje.
26. svibnja 2022.
Mapiranje organizacija civilnoga društva - zanimljivost
U sklopu projekta “Znanost spaja ljude” organizacija civilnog društva “Hrvatsko interdisciplinarno društvo”, u suradnji s FabLab-om provela je mapiranje organizacija civilnog društva koje se bave STEM područjem u RH. Izrazito visoka zainteresiranost za uključivanje u bazu organizacija civilnog društva koje se bave STEM-om u Hrvatskoj (96,4 %) ukazala je na potrebu za stvaranje baze.
Sveukupno 31 organizacija je kao prijavitelj provela 92 EU projekta, dok 39 organizacija nije provelo niti jedan EU projekt u posljednjih 5 godina. 4 organizacije su provele izvanprosječni broj od 6, 7, 11 i 16 EU projekata kao prijavitelji. Prosjek provedbe EU projekta kao prijavitelji unutar perioda od 5 godina iznosi 1,3 po organizaciji. 4 organizacije se nisu izjasnile.
Sveukupno 41 organizacija je kao partner provela 143 EU projekta, dok 29 organizacija nije provelo niti jedan EU projekt. 8 organizacija je provelo izvanprosječni broj projekata (5-9), dok je jedna organizacija provela čak 27 EU projekata kao partner. Prosjek provedbe EU projekta kao partner iznosi 1,9 po organizaciji.
Znatno veći broj provedenih nacionalnih projekata i kao prijavitelji i kao partneri ukazuju na to da je za provedbu projekata potrebno iskustvo koje su organizacije već stekle za pripremu nacionalnih projekata kao i manja kompleksnot nacionalnih u odnosu na EU projekte. Pridonose i uhodanost i pravovremenost u objavljivanju natječaja za nacionalne projekte, te jednostavniji proces povlačenja sredstava za programe. Za razliku od EU projekata, većina nacionalnih projekata organizacije provode samostalno. Izuzev poziva za prijavu projektnih natječaja koji nisu predviđeni za provedbu projekata u partnerstvu, na manjak partnerskih projekata utječe i slaba umreženost organizacija civilnog društva u Hrvatskoj gdje više različitih organizacija iz različitih mjesta rješava isti problem.
Prosjek provedbe nacionalnih projekta kao prijavitelj u posljednjih 5 godina iznosi 9,7 po organizaciji, dok prosjek provedbe kao partner iznosi 2,1 projekta po organizaciji.
Na pitanje ukoliko razvijate/posjedujete neku instalaciju/e ili aplikaciju/e u području STEM-a koju/e biste izdvojili, molimo Vas navedite naziv, lokaciju i kratak opis instalacije/a ili aplikacije/a, odgovorilo je 55 organizacija od kojih 29 ne posjeduje niti razvija istu, a čak 26 organizacija posjeduje ili su u procesu izrade instalaciju/aplikaciju u području STEM-a te su nam dostavile opis istih.
Neke od instalacija/aplikacija koje se razvijaju diljem RH:
kamp prikolica prenamijenjena u mobilni edukativni centar za popularizaciju STEAM-a kroz znanje o moru
Znanstveni park Jastrebarsko
STEM kutak
instalacije popularizacije STEM područja, od digitalne proizvodnje, preko AR/VR instalacije, do tema kružne ekonomije
Mural Nikole Tesle
set uređaja za drobljenje i oblikovanje plastike
STEM park u Osijeku
MOM igra popularizacije STEM-a
razvoj mape hrvatskih znanstvenika po svijetu, te platforme za djeljenje i objavljivanje znanstvenih prilika (praksi, internshipova, doktorata, ljetnih skola, primarno u HR, ali i vani)
nastavni paket GEOBOX
gradnja zrakoplova u Poreču
www.up4c.eu - Urban planning portal koji služi kako bi građani jednostavnije pregledavali prostorne planove, tj. kako bi jednim klikom na česticu dobili potpunu informaciju te istovremeno za istu poslati zahtjev
Marine Ranger - aplikacija za mobilne uređaje dostupna putem Google trgovine, pomoću koje građani mogu dojavljivati svoja opažanja morskih sisavaca i naučiti nešto o vrstama u Mediteranu
Organizacije su informirane o adresaru organizacija koje se bave STEM-om koji će služiti jačanju kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva te zajedničkog djelovanja u oblikovanju javnih politika u STEM području, a koji će biti dostupan na web stranici projekta SCOPE - Znanost spaja ljude.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Predstavnici naše Udruge Josip Stepanić, Josip Kasać i Jelena Ćosić Lesičar, dana 1. svibnja 2022. godine, bili su u službenom posjetu Osječkom poduzetničkom inkubatoru BIOS. U sklopu posjete susreli su se s predstavnicima tvrtke Orqa d.o.o. s ciljem uspostavljanja daljnje suradnje na području razvoja i primjene bespilotnih letjelica.
Tvrtka Orqa d.o.o. je prva tvrtka na području Republike Hrvatske koja se bavi proizvodnjom naočala za upravljanje bespilotnim letjelicama po principu „pogled iz prvog lica“ (engl. First Person View - FPV).
Više o Osječkom poduzetničkom inkubatoru BIOS možete pročitati pročitati ovdje, a o tvrtci Orqa d.o.o. ovdje.
16. svibnja 2022.
Konferencija „Foundations of Future“ 2022.
U organizaciji našeg Društva 5. & 6. svibnja 2022. godine održana je međunarodna konferencija „Foundations of Future“ 2022. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci i istraživači iz osam zemalja.
Na konferenciji su predstavljeni radovi iz područja strojarstva i ostale tehnike, kompleksnih sustava te ostalih bliskih društvenih područja.
Projekt SCOPE „Znanost spaja ljude“ – zanimljivosti
U sklopu projekta SCOPE “Znanost spaja ljude” naše Društvo provelo je mapiranje organizacija civilnog društva koje se bave STEM područjem. Izrazito visoka zainteresiranost za uključivanje u bazu organizacija civilnog društva koje se bave STEM-om u Hrvatskoj (96,4 %) ukazala je na potrebu za stvaranjem baze.
Sveukupno 68 organizacija je kao Prijavitelj provela 88 EU projekta, 41 organizacija nije provela niti jedan EU projekt u posljednjih 5 godina, 4 organizacije su provele izvanprosječni broj od 6, 7, 11 i 16 EU projekata kao Prijavitelj, dok prosjek provedbe EU projekta kao Prijavitelj unutar perioda od 5 godina iznosi 1,3 po organizaciji.
Sveukupno 68 organizacija je kao Partner provelo 134 EU projekta, 31 organizacija nije provela niti jedan EU projekt, 3 organizacije su provele izvanprosječni broj od 5, po jedna 6 i 7, dvije 8, jedna 9, a jedna organizacija čak 27 EU projekata kao Partner, dok prosjek provedbe EU projekta kao Partner iznosi 1,9 po organizaciji. U posljednjih pet godina 60,3 % organizacija nisu prijavile niti jedan EU projekt.
Znatno veći broj provedenih nacionalnih projekata i kao Prijavitelj i kao Partner ukazuju na to da je za provedbu projekata potrebno iskustvo koje su ljudski kapaciteti već stekli za pripremu nacionalnih projekata kao i manja kompleksnot nacionalnih u odnosu na EU projekte. Pridonose i uhodanost i pravovremenost u objavljivanju natječaja za nacionalne projekte, jednostavniji proces povlačenja sredstava za programe. Međutim dok prosjek provedbe nacionalnih projekta kao Prijavitelj u posljednjih 5 godina iznosi 14,9 po organizaciji, prosjek provedbe kao Partner iznosi 2 projekta po organizaciji. Za razliku od EU projekata većina nacionalnih projekata se provodi samostalno. Izuzev poziva za prijavu projektnih natječaja koji nisu predviđeni za provedbu projekata u partnerstvu, na manjak partnerskih projekata utječe i slaba umreženost organizacija civilnog društva u Hrvatskoj gdje više različitih organizacija iz različitih mjesta rješava isti problem.
Na pitanje ukoliko razvijate/posjedujete neku instalaciju/e ili aplikaciju/e u području STEM-a koju/e biste izdvojili, molimo Vas navedite naziv, lokaciju i kratak opis instalacije/a ili aplikacije/a, odgovorilo je 50 organizacija od kojih 24 ne posjeduje niti razvija istu, 3 organizacije su u procesu izrade instalacije, a čak 21 organizacija razvija ili posjeduje instalaciju/aplikaciju u području STEM-a.
Organizacije su informirane o adresaru organizacija koje se bave STEM-om koji će služiti jačanju kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva te zajedničkog djelovanja u oblikovanju javnih politika u STEM području, a koji će biti dostupan na web stranici projekta SCOPE - Znanost spaja ljude.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fond.
U sklopu STEM kampa održanog pod pokroviteljstvom projekta NOVsky sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske naša tajnica dr.sc. Jelena Ćosić Lesičar održala je stručno predavanje Primjena bespilotnih letjelica.
Predavanje je namijenjeno djelatnicima Razvojne agencije Grada Novske – NORA, a cilj je jačanje polaznika u području primjene bespilotnih letjelica.
Više o Razvojnoj agenciji možete pročitati ovdje, a galeriju STEM kampa možete pronaći ovdje.
objavljeno 28.travnja.2022.
Mapiranje organizacija civilnoga društva koje se bave STEM područjem
U sklopu projekta “Znanost spaja ljude” partnerska organizacija Hrvatsko interdisciplinarno društvo provelo je mapiranje organizacija civilnog društva koje se bave STEM područjem, s ciljem kreiranja adresara koji će služiti jačanju kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva te zajedničkog djelovanja u oblikovanju javnih politika u STEM području.
Iz Registra udruga svih organizacija u Hrvatskoj prvi upitnik poslan je organizacijama kod kojih se moglo odrediti da su njihove aktivnosti vezane za STEM. To se određivalo na temelju nekoliko faktora: naziva organizacije, ciljeva i djelatnosti, sadržaja web stranica, i sl. Prvim upitnikom prikupljene su informacije o organizacijama zainteresiranim za ulazak u bazu organizacija koje se bave STEM područjem ili vide moguću suradnju i sinergijski učinak u suradnji s udrugama i ostalim dionicima iz STEM područja. Dobivene su i osnovne informacije o organizacijama (naziv, internetska stranica udruge, sjedište udruge, kontakt). Saznalo se koje je područje djelovanja i aktivnosti organizacija, provode li aktivnosti iz STEM područja ili bi to željele u budućnosti. Iz zaključka analize prvog upitnika sastavljena su pitanja za drugi upitnik.
U drugom upitniku dobili smo informacije o adresi sjedišta udruge, ciljanim skupinama, iskustvu u provođenju EU i nacionalnih projekata kao Prijavitelj i Partner, broju zaposlenih, godišnjem prosjeku uključivanja volontera u rad udruge, prostornim resursima, posjedovanju vozila, akterima s kojima organizacije surađuju u provedbi projekata, aktivnosti i radionica, o razvoju ili posjedovanju instalacije ili aplikacije u području STEM-a s kratkim opisom te informaciju o tome sudjeluju li organizacije u javnim savjetovanjima vezanim uz područje u kojem djeluju.
Organizacije su informirane o adresaru organizacija koje se bave STEM-om koji će biti dostupan na web stranici projekta SCOPE. Dobiveni prijedlog podataka koje bi željele saznati iz adresara o drugim organizacijama civilnog društva, a koji bi im pomogli pri daljnjem radu i umrežavanju bit će uzet u obzir prilikom izrade adresara. U sklopu projekta formira se tematska mreža STEM kao pokretač društva čiji je cilj unapređenje STEM područja u RH. Na pitanje o želji za uključivanjem u rad tematske mreže 97,1 % organizacija izrazilo je želju da se aktivno, povremenim uključivanjem ili informativno uključi u rad tematske mreže.
Cilj projekta "Znanost spaja ljude" je stvoriti umreženo djelovanje svih relevantnih dionika u cilju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj i unapređenje STEM područja. Projekt se provodi od listopada 2020. do listopada 2023. Nositelj projekta je FabLab, udruga za promicanje digitalne fabrikacije. Adresar OCD-a koje se bave STEM-om u Hrvatskoj bit će dostupan na web stranici projekta SCOPE - Znanost spaja ljude.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr, www.esf.hr.
objavljeno 12.travnja.2022.
Prvi čovjek u svemiru
Letjelica Vostok 1, lansirana 12. travnja 1961., napravila je jednu orbitu oko Zemlje - noseći prvo ljudsko biće u svemir, kozmonauta Jurja A. Gagarina. Let je trajao 1 sat i 48 minuta dosegnuvši visinu od preko 300 km iznad Zemlje.
Svemirski program Vostok uključivao je šest lansiranja tijekom razdoblja od 1961. do 1963. Vostok 2 lansiran je 6. kolovoza 1961., a ostao je u svemiru više od 25 sati, napravivši 17 orbita oko Zemlje. Ostale letjelice Vostok lansirane su u parovima. Vostok 3 i Vostok 4 lansirani su 11. kolovoza 1962. i kružili su u orbiti na vidiku jedan drugog. Vostok 3 postavio je novi vremenski rekord u svemiru od 94 sata i prešao je više od 2 560 000 km u Zemljinoj orbiti.
Posljednje dvije misije programa Vostok uključivale su sudjelovanje prve žene kozmonauta. Vostok 5 poletio je 14. lipnja 1963., a dva dana kasnije slijedio je Vostok 6 kojim je u svemir došla Valentina V. Tereškova.
Uključite se u adresar organizacija civilnoga društva koje se bave STEM područjem!
U sklopu projekta “Znanost spaja ljude” provodi se mapiranje organizacija civilnog društva koje se bave STEM područjem, s ciljem kreiranja adresara koji će služiti jačanju kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva te zajedničkog djelovanja u oblikovanju javnih politika u STEM području.
Ovu aktivnost provodi udruga Fablab, nositelj projekta i partnerska udruga Hrvatsko interdiciplinarno društvo. Tijekom 2021. godine mapirano je više od 1.600 organizacija civilnoga društva koje djeluju u STEM području. Prikupljanje informacija o tome koje se organizacije bave STEM područjem odvijalo se uvidom u Registar udruga, prikupljanjem prijedloga članova projektnog konzorcija te prikupljanjem informacija na web stranicama i društvenim mrežama.
Kako bi se provjerila aktivnost organizacija civilnoga društva u STEM području i zainteresiranost za ulazak pojedine organizacije u adresar, kreirana su dva upitnika koja se online putem šalju organizacijama civilnoga društva koje su do sada mapirane kao one koje se bave STEM područjem / dio njihovih aktivnosti je u ovom području / zainteresirane su za uključivanje STEM aktivnosti u svoj rad.
Na prvi upitnik odgovorile su 182 organizacije, od kojih se 78 % u svojim aktivnostima doticalo tema prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike, odnosno STEM područja.
Organizacijama civilnoga društva koje su odgovorile na prvi upitnik, potvrdile da se bave STEM područjem i iskazale interes za uključivanjem u adresar, poslan je drugi upitnik kojim se dobiva detaljniji uvid u aktivnosti, interese i potrebe.
vanje drugog upitnika trenutno je u tijeku.
Ukoliko ste organizacija civilnoga društva koja se bavi STEM područjem ili se dio vaših aktivnosti odnosi se na ovo područje, a nije do vas došla informacija o kreiranju adresara i upit za ispunjavanje upitnika, oba je upitnika moguće ispuniti klikom na poveznice u nastavku.
Mapiranje organizacija civilnoga društva koje se bave STEM područjem u RH:
Tehnička urednica našeg znanstvenog časopisa INDECS sudjelovala je tijekom veljače na fotografskoj radionici u organizaciji fOTURE. Kombinacijom teorijskih izlaganja i praktičnog rada, više sudionika radionice steklo je znanja i vještine o Astro-, Landscape i Aero-fotografiji. Naglasak je na radionici bio na kadriranju i fotografskoj kompoziciji.
3. ožujka 2022.
Foundations of Future 2022.
Objavljen je prvi poziv za konferenciju Hrvatskog interdisciplinarnog društva - Foundations of Future 2022.
Detaljnije o konferenciji pročitajte na ovom linku.
14. veljače 2022.
Globalni pozicijski sustav - GPS
GPS (eng. Global Positioning System) temelji se na 27 do 32 satelita koji kruže oko Zemlje u tzv. „srednjoj Zemljinoj orbiti“ na visini od oko 20 200 km. Čine ga i zemaljske stanice (kontrolni segment) te korisnici i njihovi prijamnici (korisnički segment).
Sateliti su složeni u šest orbitalnih ravnina tako da prijamnik na Zemlji može uvijek primati signale s minimalno četiri od njih. Svaki satelit emitira radio signale male snage na nekoliko frekvencija koji putuju kao zraka svjetlosti. Glavna svrha tih kodiranih signala je računanje vremena putovanja signala od satelita do prijamnika na Zemlji. Vrijeme pomnoženo brzinom svjetlosti daje udaljenost od satelita do prijamnika. Kontrolni segment „kontrolira“ satelite, odnosno upravlja njima prateći ih i dajući im ispravljene orbitalne i vremenske informacije. Postoji pet kontrolnih stanica širom svijeta koje služe za nadgledanje i jedna glavna (upravljačka) stanica. Četiri opažačke stanice bez ljudi neprekidno primaju podatke od satelita i šalju ih glavnoj kontrolnoj stanici. Glavna kontrolna stanica "ispravlja" satelitske podatke i šalje ih natrag satelitima. Korisnički segment čine svi korisnici koji u bilo kojem trenutku žele gdje se nalaze, gdje su bili ili kuda idu, a upotrebljavaju prijamnik.
Više o GPS-u možete pročitati ovdje, ili pogledati zanimljivi edukativni videozapis.
18. siječnja 2022.
Virtualno biće – PLEA
Jeste li se ikad zapitali kako je to komunicirati s virtualnim bićem?
PLEA je virtualno biće koje živi u MetaVerse kibernetičkom prostoru i može posjećivati različite okoline u realnom svijetu kroz interakcijska sučelja. Tehnikama vizualizacije informacija i umjetne inteligencije PLEA može zaključivati o emocionalnom stanju osobe u interakciji i komunicirati koristeći neverbalne komunikacijske znakove u realnom vremenu. Koristeći multimodalni pristup PLEA tumači ljudske neverbalne znakove tako da procjenjuje emocionalno stanje osobe.
Ako želite isprobati i okušati se u komunikaciji s PLEA virtualnim bićem posjetite interakcijsko mjesto ispred Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava (A-408, sjeverna zgrada, FSB). Dovoljno je da stanete ispred PLEA-e prikazane na ekranu i nasmiješite se. To znači da ako se nasmiješite, namrštite ili ste tužni, PLEA će to znati prepoznati i reagirati sa svojim emocionalnim odgovorom.
Dojmove i iskustvo drugih možete pogledati u videu s Art & Ai Festivala u Leicesteru gdje je robot PLEA je proveo četiri mjeseca
10. siječnja 2022.
Tražimo
Tražimo grafičko oblikovanje naslovnice predloška za članke koji će biti objavljivani u časopisu INDECS. Naslovnica mora sadržavati iste elemente članka koje sadrži i naslovnica sadašnjeg predloška za članke, dostupnog ovdje.
Prijave zainteresiranih šalju se izdavaču časopisa, Hrvatskom interdisciplinarnom društvu elektroničkom poštom na adresu ured@idd.hr. Prijavu i eventualne priloge ne honoriramo. Rok za zaprimanje prijava je 23. siječnja 2022.
Od poslanih prijava odabrat će se tri čije će se autore pozvati na izradu grafički oblikovane naslovnice. Prihvaćeno rješenje plaća se 1.400,00 kn, a ostala rješenja pozvanih autora po 200,00 kn.
17. prosinca 2021.
Braća Orville i Wilbur Wright
Znate li što se dogodilo na današnji datum davne 1903. godine u svijetu zrakoplovstva i tehnike općenito? Jeste li čuli za poznatu braću Wright?
Okušavši se kao tiskari i izrađivači bicikala braća Orville i Wilbur Wright počeli su se zanimati za svijet zrakoplovstva. Konstruirali su i izradili zrakoplov Flyer I kojim su 17. prosinca 1903. godine ostvarili prvi let s ljudskom posadom. Zrakoplov je letio na vlastiti pogon i bilo je moguće upravljati njime. Prvi let izveli su u Kill Devil Hillsu u Sjevernoj Karolini. Let je trajao 12 sekundi, a ukupna prijeđena udaljenost je bila 37 metara.
Braća Wright, izumitelji i pioniri u zrakoplovstvu tim letom postigli su prvi let zrakoplovom s pogonom, održavanjem i nadzorom. Više o njima možete pročitati ovdje.
6. prosinca 2021.
Stručna praksa
Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Institutom za razvoj tržišta rada u realizaciji je projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedan od ciljeva projekta je osigurati kvalitetniju studentsku praksu za studente nastavničkih smjerova te povećati broj studenata ne nastavničkih smjerova koji sudjeluju u stručnoj praksi i učenju kroz rad.
Kako bi ostvarili navedeni cilj projekta sklopu projekta organiziran je ciklus „Radionica za mentoriranje stručne prakse i učenja kroz rad“, a sudionici radionica imali su priliku osnažiti mentorske kompetencije za mentoriranje novih zaposlenika (pripravnika) ili studenata različitih studijskih smjerova koji dolaze na stručnu praksu u organizaciju. Na radionicama su sudjelovale i predstavnice naše Udruge, Petra Čačić i Davorka Horvatić.
Hrvatsko interdisciplinarno društvo je u sklopu provedbe kolegija Primijenjena sociologija organiziralo stručnu praksu za studenticu sociologije te na taj način doprinijelo provedbi projekta.
29. listopada 2021.
Sudjelovanje na konferenciji Hrvatska 4.0
Treća konferencija o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu - Hrvatska 4.0 održana je 28.10.2021. u Kongresnom centru Hotela Antunović u Zagrebu. Organizatori konferencije su Energetika marketing d.o.o. i udruga Heso . Skup je okupio stručnjake i entuzijaste iz područja projektiranja, konstruiranja, proizvodnje, upravljanja, nadzora i prometa koji su predstavili konstruktivna rješenja i izazove s kojima se susreću. Istaknuto je da nova tehnička i tehnološka rješenja, automatizacija, robotizacija i digitalizacija nisu budućnost, već sadašnjost kako u gospodarskim granama tako i u područjima suvremenog življenja te bez njih se više ne može.
Na konferenciji su svoj rad izložile i naše djelatnice Petra Čačić i Davorka Horvatić na temu Doprinos udruga Hrvatskoj 4.0. U sklopu izlaganja prisutnima je predstavljen projekt SCOPE - Znanost spaja ljude koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog
fonda.
26. listopada 2021.
Radionice društvenog (impact) poduzetništva
Udruga Oaza od 18. do 22. studenog 2021. održala je interaktivne Radionice društvenog (impact) poduzetništva. Radionice su bile namijenjene za mlade od 18 do 35 godina. Sudionici radionica imali su priliku razviti svoje transverzalne vještine kako bi postali konkurentniji na tržištu rada. Upoznati se s impact poduzetništvom i vidjeti kako to izgleda u praksi. Naučiti alate za razvijanje poduzetničke ideje te što je sve potrebno za razradu poslovnog plana.
Društveno poduzetništvo predstavlja poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit ili višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.
Na radionicama su sudjelovale i predstavnice naše Udruge, Petra Čačić i Davorka Horvatić.
Dan je započeo okupljanjem tridesetak osoba iz raznih institucija i organizacija civilnog društva koje se bave popularizacijom znanosti u Hrvatskoj na Godišnjem susretu popularizatora znanosti. Nakon susreta održan je okrugli stol na temu Inovativni pristupi u obrazovanju. Na okruglom stolu sudjelovali su Casay Shea iz SAD-a, Piet Gymonprez iz Belgije, Alexandre Botaud iz Francuske te Roberto Vdović i Korado Korlević iz Hrvatske.
4. listopada 2021.
STEAM tjedan
U suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla Udruga FabLab od 28. do 30. rujna 2021. organizirala je interaktivne radionice pod nazivom STEAM tjedan. Radionice iz STEAM područja (Science, Technology, Engineering, Art, Mathematics) namijenjene su odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovnih škola kako bi razvijali vještine i kompetencije u području tehnike te informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Ovogodišnje radionice održali su predavači ispred udruga Astronomsko društvo Višnjan (Petar Čuček i studenti): "Mini projekti" kao uvod u znanstvenu metodu, Sonoma Office of Education, SAD (Casey Shea): Makers Education Collective projects te Pokretači promjena (Petra Ravlić i Teo Drempetić Čonkić): Designathon Works metodologija.
Na radionici su sudjelovale i predstavnice naše Udruge, Petra Čačić i Davorka Horvatić.
22. rujna 2021.
Hrvatsko interdisciplinarno društvo registrirano pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo kao operator bespilotnih zrakoplova (dronova)
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (CCAA) sukladno Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) 2019/947 provodi registraciju operatora bespilotnih zrakoplova na području Republike Hrvatske. Operator bespilotnog zrakoplova je fizička ili pravna osoba koja se bavi izvođenjem letačkih operacija sustavom bespilotnog zrakoplova. Nakon registracije operator smije izvoditi operacije bespilotnim zrakoplovom u otvorenoj kategoriji u bilo kojoj državi članici Europske Unije.
Dana 15. 9. 2021. godine Hrvatsko interdisciplinarno društvo službeno je registrirano pri Agenciji te time postalo jedan od aktivnih operatora bespilotnih zrakoplova na području RH i EU.
Poznato je da su braća Montgolfier davne 1783. godine prvi predstavili let balona na topli zrak, no znate li tko su bili prvi putnici? Prvi putnici u zraku bili su ovca, patka i pijetao. Za podizanje balona paljena je slama i ovčja vuna kako bi se zagrijao zrak.
U današnje vrijeme većina balona ima plinske grijače koji zagrijavaju zrak. Kada je grijač uključen, balon se podiže, a kada se isključi, zrak unutar balona se hladi i balon se spušta. Baloni se kreću tamo gdje ih nosi vjetar, ali iskusni piloti promjenom visine nalaze smjer vjetra koji im najviše odgovara. Na dnu balona s pomoću žica i užadi spojena je košara u koju obično ne može stati mnogo ljudi. Znate li da kada se napušu baloni mogu biti veliki kao zgrade! Ako smo vas zainteresirali za let balonom kliknite ovdje i saznajte više informacija. Želimo vam sretan i siguran let.
3. rujna 2021.
Paraceratherium linxiaense - nova vrsta divovskog nosorog
Nova vrsta prapovijesnog divovskog nosoroga (Paraceratherium linxiaense), jednog od najvećih sisavaca koji je hodao Zemljom, otkrivena je na sjeverozapadu Kine u blizini sela Wangjiachuan. Paraceratherium linxiaense je živio od prije otprilike 50 milijuna godina do prije 23 milijuna godina. Težina mu je bila do 24 tone što je četiri puta više o današnjih afričkih slonova. Glavom je mogao doseći i sedam metara visine.
Fosilizirani ostaci Paraceratherium linxiaense – lubanja sa zglobnom mandibulom i atlasom, pronađeni su u provinciji Gansu u Kini koja se nalazi na sjeveroistočnoj granici Tibetanske visoravni.
Nova vrsta srodna je divovskim nosorozima koji su nekoć živjeli u Pakistanu, što sugerira da su se kretali diljem središnje Azije. Znanstvenici smatraju kako su nosorozi slobodno putovali između sjeverozapada Kine i indijsko-pakistanskog potkontinenta, što znači da je Tibetanska visoravan tada imala nizinska područja. Više o ovom otkriću možete pročitati ovdje.
12. kolovoza 2021.
Perzeidi - Suze svetog Lovre
Perzeidi – Suze svetog Lovre, kiša meteora, meteorski pljusak, ljetne zvijezde padalice. Sve su ovo nazivi za Perzeide, meteore koji se doimaju kao da padaju s neba tijekom sredine ljeta svake godine. Redovito se pojavljuju između 17. srpnja i 24. kolovoza. Vrhunac imaju sredinom kolovoza, zbog čega ih nazivamo Suze sv. Lovre. Razlog tome je poklapanje s blagdanom sv. Lovre koji se slavi na dan njegove smrti 10. kolovoza.
Zvijezde padalice zapravo su meteori, metalna ili kamena nebeska tijela koja obilazeći Sunce ulaze u Zemljinu atmosferu te prolazeći kroz nju sagorijevaju. Udarajući u Zemljinu atmosferu za sobom ostavljaju tragove svjetla što laiku izgleda kao da padaju zvijezde. Perzeidi su najizraženiji, a možda i najpoznatiji meteorski pljusak. Uzrokuje ih komet Swift-Tuttle odnosno činjenica da se njegova putanja oko Sunca križa sa putanjom Zemlje. Prolaskom Zemlje kroz kometov trag, tj. kroz oblak ???ostataka” koje je komet ostavio za sobom, krhotine i prašina ulaze u Zemljinu atmosferu i sagorijevaju zbog trenja koje nastaje dok se kreću kroz atmosferu
Zvijezde padalice zapravo su meteori, metalna ili kamena nebeska tijela koja obilazeći Sunce ulaze u Zemljinu atmosferu te prolazeći kroz nju sagorijevaju. Udarajući u Zemljinu atmosferu za sobom ostavljaju tragove svjetla što laiku izgleda kao da padaju zvijezde. Perzeidi su najizraženiji, a možda i najpoznatiji meteorski pljusak. Uzrokuje ih komet Swift-Tuttle odnosno činjenica da se njegova putanja oko Sunca križa sa putanjom Zemlje. Prolaskom Zemlje kroz kometov trag, tj. kroz oblak ???ostataka” koje je komet ostavio za sobom, krhotine i prašina ulaze u Zemljinu atmosferu i sagorijevaju zbog trenja koje nastaje dok se kreću kroz atmosferu
Perzeidi se najbolje vide ako se nalazite na svjetlosno nezagađenim područjima pa je poželjno odmaknuti se od gradske rasvjete i najbolje ih je promatrati u rano jutro, netom prije svitanja. Ove godine u svome najsjajnijem svjetlu Perzeidi će se pojaviti u noći s 12. na 13. kolovoza, a bit će mnogobrojni u noćima 11., 12. i 13. kolovoza.
Solar Impulse je švicarski eksperimentalni projekt zrakoplova na solarni pogon dugog dometa. Začetnici projekta su švicarski inženjer André Borschberg te švicarski psihijatar i balonar Bertrand Piccard. Ciljevi projekta Solar Impulse bili su napraviti prvo oplovljavanje Zemlje pilotiranim zrakoplovom s fiksnim krilima koristeći samo sunčevu energiju i skrenuti pozornost na iskoristivost „čiste“ tehnologije. U svom naumu su uspjeli 2016 godine kada su završili prvi solarni let oko svijeta modelom zrakoplova Solar Impulse 1, koji pokreće samo sunce, bez goriva i zagađujućih emisija. Nakon prvog modela zrakoplova konstruirali su i model Solar Impulse 2 koji također leti bez kapi goriva, njegova četiri motora isključivo rade na sunčevu energiju, koju prikuplja 17.000 solarnih ćelija u krilima. Zrakoplov, s trupom od ugljičnih vlakana, rasponom krila većim od Boinga 747 i težinom prosječnog obiteljskog automobila, može letjeti na visini oko 8500 metara i to brzinom od 55-100 kilometara na sat.
Sa svojim solarnim zrakoplovima, letećim laboratorijem punim „čistih“ tehnologija, preletjeli su 40.000 km; od Abu Dhabija, do Indije, Mjanmara, Kine, Japana, SAD-a i natrag do Europe i Abu Dhabija.
Zaklada Solar promovira pristup orijentiran na „čista“ tehnološka rješenja za poboljšanje kvalitete života.
Izumitelj, fizičar i elektrotehničar Nikola Tesla rođen je u noći s 9. na 10. srpnja prije točno 165 godina. Poznat je po brojnim izumima bez kojih moderni svijet ne bi bio ovakav kakav jest. Zaslužan je što je izmjenična struja došla u naše domove. Izumitelj je električnog motora i transformatora te desetaka drugih inovacija koje su promijenile svijet iz korijena. Među najpoznatijim patentima, izumima i otkrićima Nikole Tesle su višefazni sustav naizmjenično pokretanoga dinama, visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije, radijsko upravljanje letjelicama, radar, iskorištavanje solarne energije, radiokomunikacija s drugim planetima, stacionarni valovi i dr. NikolaTesla je bio i vizionar. Predvidio je korištenje pametnog telefona: “Kad uvedemo bežični sustav, cijeli će se svijet pretvoriti u golemi mozak. Bit ćemo u stanju komunicirati jedni s drugima neovisno o udaljenosti. Ne samo to, već ćemo kroz televiziju i telefoniju vidjeti i čuti jedni druge kao da se nalazimo licem u lice. Instrumenti pomoću kojih ćemo to raditi bit će nevjerojatno jednostavni u usporedbi s današnjim telefonima. Čovjek će moći nositi takav uređaj u džepu” izjavio je Tesla u intervjuju s Johnom B. Kennedyjem 1926. godine
Više o Nikoli Tesli možete pronaći ovdje, ali i posjetiti Memorijalni centar „Nikola Tesla” Smiljan
objavljeno 24. lipnja 2021.
Uključite se u STEM bazu!
Kako smo Vas ranije obavještavali u sklopu projekta SCOPE – Znanost spaja ljude u tijeku je izrada baze Organizacija Civilnog Društva unutar RH koje se bave STEM područjem. Prva faza izrade baze započela je provođenjem prvog upitnika.
Upitnik je do sad ispunilo 140 predstavnika OCD-a iz cijele RH na čemu im ovim putem zahvaljujemo. Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da je interes za uključivanje u bazu OCD-a koje se bave STEM područjem iznimno velik i iznosi 95,3 %.
Ovaj podatak ukazuje na potrebu za izradom STEM baze, uspostavom mreže te suradnjom s drugim dionicima.
Pozivamo Vas, stoga, da odgovorite na kratki upitnik te doprinesete pokretanju suradnje između organizacija koje se bave STEM-om te uspostavi tematske mreže u STEM području.
objavljeno 2. lipnja 2021.
Početna konferencija projekta „Sa STEM-om raSTEMo“
U ponedjeljak 31. svibnja 2021. održana je početna konferencija projekta „Sa STEM-om raSTEMo“ čiji je nositelj udruga Društvo naša djeca Jastrebarsko. Na konferenciji su predstavljeni ciljevi i faze provedbe dvogodišnjeg projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda. Svrha projekta je popularizacija STEM-a, i to posebice prirodnih znanosti, među djecom, mladima i općom populacijom. Partneri projekta su Institut Ruđer Bošković i Centar za kulturu Jastrebarsko.
Na konferenciji su sudjelovale i predstavnice naše Udruge, Jelena Ćosić Lesičar i Davorka Horvatić. Više o projektu možete pronaći ovdje.
objavljeno 14. svibnja 2021.
Open AI's GPT-3
Open AI, laboratorij za istraživanje umjetne inteligencije sa sjedištem u San Franciscu, osnovali su Elon Musk i Sam Altman. U projekt su uložili više od milijardu dolara kako bi unaprijedili razvoj umjetne inteligencije. Tvrtka Open AI proizvela je Generative Pre-Training Transformer 3 (GPT-3) najsofisticiraniji program umjetne inteligencije za generiranje teksta, a njegova moć je impresivna. Radi se o trećoj generaciji autoregresivnog jezičnog modela koji koristi dubinsko učenje za stvaranje teksta koji se gotovo ne razlikuje od onog kojeg bi napisao čovjek.
GPT-3 može pisati poeziju, prevoditi tekst, uvjerljivo čavrljati, odgovarati na apstraktna pitanja. Uz par rečenica uputa u vrlo kratkom vremenu može programirati čitave programe spremne za korištenje (aplikacije, web stranice, kvizove, eseje i sl.). Koristi se za kodiranje, dizajn i još mnogo toga. Budućnost umjetne inteligencije i tehnologija kao što su GPT – 3 i njezine buduće iteracije promijenit će način na koji komuniciramo s računalima.
Transformativni potencijal umjetne inteligencije otvara niz pitanja kao što su hoće li program koji kodira zamijeniti programere, pisce, novinare ili osloboditi njihovo vrijeme kako bi mogli stvarati još impresivnije inovacije? Odgovor je svakako višeznačan…
Na današnji dan prije 150 godina rođen je Eduard Slavoljub Penkala, jedan od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Njegov opus obuhvaća oko 80 izuma iz područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva). Među prvim izumima koje je patentirao su termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Najpoznatiji Penkalin izum je automatska mehanička olovka u kojoj je grafitni uložak trošenjem automatski izlazio iz tijela olovke bez potrebe za oštrenjem.
Manje je poznato da je u Zagrebu 1910. dovršen zrakoplov kojeg je konstruirao Penkala. Tim zrakoplovom je Dragutin Novak ostvario svoj prvi let te se upisao u povijest kao prvi hrvatski pilot. Osim zrakoplova Penkala je izgradio hangar na vojnom vježbalištu Kajzerica u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj.
Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko poduzeća. Više o Slavoljubu Penkali možete pročitati ovdje.
objavljeno 9. travnja 2021.
Fonoautograf
Fonoautograf je prvi uređaj za snimanje zvuka kojeg je izumio francuski tipograf i fizičar Edouard-Leon Scott de Martinville 1857. godine. Uređaj je radio po principu zapisa udarnog, zvučnog, vala na papir prekriven čađom. Udarni val je nastao kao posljedica vibracija membrane postavljene unutar metalnog konusa. Dubina zapisa ovisila je o jačini udara vala.
Precizno mjerenje vremena neophodno je za proučavanje zvuka kako bi se odredila visina zvuka snimljenog na fonoautografu. Visina zvuka je brzina kojom on titra - što je više vibracija u sekundi, to je veća visina zvuka.
Započela je uspostava tematske mreže iz STEM područja.
U sklopu projekta SCOPE – Znanost spaja ljude provodi se uspostava tematske mreže "STEM kao pokretač društva".
Mrežu će činiti predstavnici svih sektora, dok je ovaj upitnik prvi korak ka mapiranju organizacija civilnoga društva koje će se uključiti u mrežu, kao i organizacija koje se ne bave STEM-om kao okosnicom djelovanja, ali vide prostor za suradnju s organizacijama čije je djelovanje usmjereno na STEM.
Pozivamo sve organizacije civilnoga društva da ispune upitnik .
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
objavljeno 10. ožujka 2021.
Telefon
Na današnji dan, prije točno 145 godina, Alexander Graham Bell izveo je prvi uspješni telefonski poziv. Taj poziv odvio se u Bellovoj kući gdje je Bell preko telefona izgovorio, sada već povijesnu rečenicu „Gospodine Watson, dođite ovamo, želim Vas vidjeti.“ upućenu njegovom asistentu koji se nalazio u susjednoj sobi. Iako uporabna vrijednost telefona nije odmah prepoznata, telefon je doživio veliki uspjeh, koristi se i danas. U varijanti mobilnog telefona koristi se za mnoštvo aktivnosti, slikovito rečeno čak i za telefoniranje.
Više o prvom telefonskom pozivu možete pročitati , ovdje .
objavljeno 17. veljače 2021.
Tražimo
Tražimo izradu kompleta od 6 slika za postojeći tekst na web stranicama.
Slike trebaju biti apstraktne. Tekst na web stranicama je iz područja tipografije. Širina slike će biti 15% širine ekrana.
Zainteresirani neka pošalju svoje portfolije, odnosno vlastite grafičke uratke ili poveznice na njih, na adresu Hrvatskog interdisciplinarnog društva ured@idd.hr. Cijena izrade kompleta slika je 1.100,00 kuna. Prijavu i njene priloge ne honoriramo.
Rok za zaprimanje prijava je 24.2.2021. u 23:59. Unutar 3 radna dana nakon roka bit ćete obaviješteni o eventualnom angažmanu.
objavljeno 11. veljače 2021.
Čovjek, stroj i šah
IBM-ovo superračunalo Deep Blue je 1997. godine, pobjedom nad Garryjem Kasparovim u meču od šest partija pod standardnom vremenskom kontrolom, upisano u povijest kao prvo računalo koje je pobijedilo svjetskog prvaka u šahu. Trebale su godine da inženjeri i informatičari usavrše program umjetne inteligencije koji će jednog dana pobijediti svjetskog prvaka. Ljudi su stoljećima proučavali šah, razvijali kombinacije. a šahovski velemajstori su pomogli IBM-ovom razvojnom timu na dva načina: pomažući u sastavljanju biblioteke poteza kojima je stroj mogao pristupiti tijekom igara i igrajući protiv stroja kako bi tim mogao utvrditi svoje slabosti. Šah je izuzetno složena igra koja zahtijeva strategiju, predviđanje, logiku – dakle, isto ono što je dio ljudske inteligencije – zbog čega je zanimljiva mjera stupnja razvoja umjetne inteligencije.
Meč iz 1997. bio je tema dokumentarnog filma Čovjek protiv stroja. Više o meču možete saznati npr. ovdje.
objavljeno 4. veljače 2021.
Započete aktivnosti uspostave tematske mreže „STEM kao pokretač društva”
U suradnji s nositeljem projekta SCOPE, udrugom FabLab, započeli smo u prosincu 2020. godine rad na projektnom elementu 1: Jačanje partnerstva organizacija civilnoga društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže. Više o tome pročitajte ovdje.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
objavljeno 26. siječnja 2021.
ZNANOST SPAJA LJUDE
Projekt SCOPE, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u okviru natječaja „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“, područja STEM kao pokretač društva“, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., započeo je s radom 28. 10. 2020.
Voditelj projekta je FabLab, a HID sudjeluje kao partner. Cilj projekta je stvoriti umreženo djelovanje svih relevantnih dionika u cilju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj i unapređenje STEM područja u smislu jačanja kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva te zajedničkog djelovanja svih dionika u oblikovanju javnih politika u STEM području
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
objavljeno 24. studenog 2020.
Tjedan dronova
U Sjedinjenim Američkim Državama prošli je tjedan nizom događanja obilježen Tjedan sigurnosti pri radu s dronovima. Takav tjedan prvi je put obilježen 2019. godine. Pripadnim događanjima podiže se svijest o pravilnom radu s bespilotnim letjelicama – uobičajeno nazivanim dronovima - kao i svijest o mogućim posljedicama njihove nepravilne uporabe.
Na središnjem portalu Tjedna sigurnosti pri radu s dronovima možete pročitati detalje o događanjima.
U Hrvatskoj, mjere koje treba slijediti za sigurnu uporabu dronova navedene su ovdje. Njih donosi, a u skladu s razvojem dronova pravovremeno proširuje Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, koja ujedno nizom aktivnosti kontinuirano podiže razinu znanja građanstva o pravilnoj uporabi dronova.
objavljeno 21. studenog .2020.
Određivanje geografske dužine
Geografska dužina mjeri se u odnosu na početni ili nulti meridijan (prema 0° geografske dužine). Tijekom prošlosti brojni su meridijani bili odabirani kao početni. Francuzi su počeli računati longitudu po meridijanu pariške zvjezdarnice koji su kasnije preuzele i druge države, npr. Austro-Ugarska. Zbog toga su topografske karte hrvatskoga područja jedno vrijeme izrađivane na osnovi pariškog meridijana. 1675. godine u londonskom je predgrađu Greenwichu osnovana kraljevska zvjezdarnicu te su Britanci počeli geografsku dužinu računati u odnosu na meridijan na kojemu se ona nalazi. Kasnije i druge zemlje počinju računati geografsku dužinu po meridijanima koji prolaze kroz njihove nacionalne zvjezdarnice. Istovremeno korištenje nekoliko početnih meridijana stvaralo je teškoće u korištenju različitih geografskih, kartografskih i pomorskih izvora te otežavalo suradnju i komunikaciju. Ukazala se potreba uvođenja jedinstvenoga svjetskog početnog meridijana. Na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji održanoj u Washingtonu 1884. godine za početni meridijan je određen meridijan na kojemu je Greenwich.
Uz problem određivanja 0. meridijana, bilježi se i znatno veći problem preciznog određivanja geografske dužine, npr. za brod na oceanu što je stoljećima bio česti slučaj. Taj problem poznat je pod nazivom „problem longitude“. Za povijest prijedloga određivanja geografske dužine i rješavanje problema longitude pomoću kronometra (!) pročitajte više na ovoj mrežnoj stranici.
objavljeno 29. listopada .2020.
O mjerenju vremena
Napori čovječanstva da odredi vrijeme pomogli su evoluciji naše tehnologije i znanosti kroz povijest. Potreba za procjenom danonoćne podjele dovela je narode Starog vijeka do stvaranja sunčanih satova, vodenih satova i drugih ranih kronometrijskih alata. U srednjem je vijeku potreba za pouzdanim načinom mjerenja vremena dovela do pronalaska mehaničkog sata. Iako je ovaj uređaj zadovoljavao zahtjeve tadašnjih zajednica, npr. samostanskih i urbanih, bio je previše neprecizan i nepouzdan za znanstvenu primjenu. Precizniji, kasnije razvijeni uređaji za mjerenje vremena, u jednoj su mjeri bili motivirani rješavanjem tada aktualnih problema, poput dovoljno preciznog i točnog određivanja zemljopisne dužine broda na oceanu, a gledano dugoročno predstavljali su ključnu ulogu u industrijskoj revoluciji i napretku zapadne civilizacije
Ako je ostalo nejasno kako je precizni sat omogućio određivanje zemljopisne dužine – samo pratite ovu stranicu, uskoro ćemo to objasniti! Ali ako ne želite čekati onda vas upućujemo na traženje literature o problemu longitude.
objavljeno 21. listopada 2020.
Rođendan Alfreda Nobela
Na današnji datum, 1833. godine u Stockholmu rođen je Alfred Nobel, švedski kemičar, izumitelj, inženjer i industrijalac. Najpoznatiji je po izumu stabilnog sigurnosnog eksploziva – dinamita. Naziv dolazi od grčke riječi dýnamis – sila, snaga. Nobel je u današnje vrijeme poznat po zakladi koju je osnovao za dodjelu najuglednijeg svjetskog priznanja znanstvenicima čija su djela donijela najveću dobrobit čovječanstvu. To priznanje, Nobelova nagrada, dodjeljuje se od 1901. godine za, fiziku, kemiju, fiziologiju ili medicinu, književnosti i mir. Tom je nizu 1968. godine pridružena i Nagrada za ekonomiju u sjećanje na Alfreda Nobela, koju dodjeljuje Švedska središnja banka.
Tko su dobitnici Nobelove nagrade za 2020. godinu? To možete pročitati npr. ovdje.
objavljeno 13. listopada 2020.
Održan III. Godišnji susret popularizatora znanosti
III. Godišnji susret popularizatora znanosti održan je 2. listopada 2020. godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Na susretu se okupilo 30ak osoba iz raznih institucija i organizacija civilnog društva koje se bave popularizacijom znanosti u Hrvatskoj. Ovogodišnji susret započeo je opisom stanja popularizacije znanosti u Hrvatskoj, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva predstavila je svoj plan za doprinos popularuzacije znanosti u Hrvatskoj te je predstavljen projekt „Znanost spaja ljude“ čiji je nosielj konzorcija FabLab.
objavljeno 9. listopada 2020.
Maker Faire Zagreb
Ovogodišnji Maker Faire Zagreb bit će održan drugačije nego prošlogodišnji. Pozivaju se svi zainteresirani da predstave svoj projekt, koji se uklapa u Makers projekte, kroz video sadržaj trajanja do 3 minute.
A kako je izgledao prošlogodišnji Maker Faire Zagreb, pogledajte ovdje.
objavljeno 5. listopada 2020.
STEAM tjedan
Od 28. rujna do 1. listopada održavan je STEAM tjedan 2020, u online obliku. Ovogodišnji STEAM tjedan bio je usmjeren na odgojno-obrazovne djelatnike i odgajatelje kojima su se pokazala međunarodna iskustva te ih se željelo motivirati na korištenje novih, inovativnih načina podučavanja učenika u školama. Na STEAM tjednu predavanja je održalo dvadesetak međunarodnih predavača, čija predavanja je pratilo oko 800 prijavljenih. Više o događanju pročitajte ovdje.
Objavljeno 17. rujna 2020.
Kad će ta jesen?
Mnoge rečenice počinju riječima „Kad će“. Kad će ta kiša? Kad će to Sunce? Kad će taj prvi? Kad će već jednom taj autobus? Kad će se konačno umoriti pričati? Kad će se „zgasiti“? Zasigurno svatko od vas može dodati rečenicu istog početka. Ali rečenica iz naslova vjerojatno nije u tom nizu!
No, neovisno o tome, hajdemo odgovoriti na postavljeno pitanje! Dakle, kad će ta jesen?
1. rujna
22. rujna
23. rujna
u ožujku
Pročitajte više
Zapravo svaki ponuđeni odgovor može biti točan!
Klimatološki, jesen započinje 1. rujna. Razlog je taj što je jednostavnije provoditi statističke izračune vremenskih uvjeta (npr. broj dana u mjesecu kad je padala kiša, …) ako se mjeseci u cjelosti uklapaju u godišnja doba. U tom je slučaju točan odgovor a. Ovo je posebni slučaj u kojemu i ovo neuobičajeno pitanje „Kad će ta jesen“ i uobičajenije pitanje „Kad će taj prvi“ imaju isti odgovor!
Astronomski, jesen započinje na jesensku ravnodnevnicu. Početak astronomske jeseni određen je vrlo precizno, ne samo na dan nego i na minutu! Ove godine taj se događaj bilježi 22. rujna u Hrvatskoj (zbog više vremenskih zona, na nekim zemljopisnim širinama sjeverne Zemljine polutke, astronomska će jesen ove godine ipak početi 23. rujna). Dakle, u ovim krajevima aktualni točan odgovor za astronomsku jesen jest b.
Kalendarski, jesen započinje 23. rujna. Dakle, ako se u pitanju mislilo na kalendarsku jesen onda je točan odgovor c.
Sve do sada navedeno vrijedi za sjevernu Zemljinu polutku. Za južnu je upravo drugačije. Dakle, na južnoj Zemljinoj polutki za nekoliko dana od objavljivanja ovog teksta započinje proljeće, dok će za prvi sljedeći početak jeseni trebati pričekati 20. ožujka 2021.
Objavljeno 4. rujna 2020.
Izvadak studijskih programa u STEM-u
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavio je Izvadak studijskih programa u STEM područjima znanosti u svrhu dodjele državnih stipendija u STEM područjima znanosti u akademskoj godini 2020./2021., na temelju Upisnika studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja.
U sklopu Europskog tjedna vještina Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop) po peti puta organizira fotonatjecanje #CedefopPhotoAward u svrhu promicanja izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Rok za prijave radova produžen je do 15. rujna 2020. godine.
Pametni možemo biti mi ljudi, životinje, gradovi, ...
Što? Kako sad to? Odakle gradovi u ovom nizu?!
Pročitajte više
Pametni grad koncept je suvremenog urbanog područja u kojemu postoji razvijen sustav elektroničkog prikupljanja i obrade podataka za povećanje učinkovitosti različitih, predviđenih radnji i doprinos održivosti područja u svrhu boljeg zadovoljenja većeg broja potreba njegovih stanovnika.
Ovi elektronički sustavi poznati su i pod modernijim nazivima poput „Internet stvari“ (eng. Internet of Things), „informacijsko-komunikacijske tehnologije“ i dr.
Začeci tog pristupa organski su vezani uz razvoj gradova. Možemo ih pratiti već nekoliko desetljeća (naravno, različiti neelektronički sustavi koji su doprinosili zadovoljenju većeg broja potreba stanovnika nekog grada i okolnih područja stari su koliko i sami gradovi, kao strukture vezane uz civilizacije).
Cjelovit tekst o pametnim gradovima je npr. ovaj tekst.
A kako domaći stručnjaci pristupaju tom konceptu? Zadovoljni smo što je dostupno mnogo radova koji pokazuju znatan doprinos uvođenju tog koncepta u našu svakodnevnicu, npr. ovaj rad.
Za kraj, hajdemo nabrajati kao na početku! Pametni možemo biti mi ljudi, životinje, gradovi, otoci, ...
Objavljeno 25. kolovoza 2020.
Rode
Od proljeća smo mogli gledati bijele rode na brojnim mjestima: u gnijezdima, na poljima ili u letu. Ali unatrag nekoliko dana rode su odjednom odletjele! Zašto?
Hej, pa ovo je 2020. godina! Rode su pobjegle pred Godzillom.
Hej, pa ovo je 2020. godina! Kao i svake godine rode krajem ljeta odlaze na jug.
Pročitajte točan odgovor
Rode su ptice selice. Krajem ožujka dolijeću u Europu pa tako i u naše krajeve. Krajem kolovoza i tijekom rujna odlijeću u Afriku, gdje se gnijezde sve do Južnoafričke Republike (Dakle, točan odgovor na postavljeno pitanje je B J ). Na samom putovanju rode provedu znatan dio godine! Dvaput godišnje rode prelijeću ogromnu udaljenost. Kao da to samo po sebi nije dovoljno, rode pritom ne lete najkraćim putem jer ne prelijeću Sredozemno more po pučini. U Afriku prelaze zapadnom trasom između Španjolske i Maroka, ili istočnom trasom preko Male Azije i Bliskog Istoka.
U današnje vrijeme poznati su mnogi parametri letova roda. Npr., u ovom radu grupe čeških znanstvenika navedeni su podaci za neke rode koje se gnijezde tijekom ljetnih mjeseci u Češkoj. Let zapadnom trasom za njih otprilike je dugačak 5 600 km, a istočnom trasom oko 7 000 km. Pritom, trajanje leta zapadnom trasom iznosi u prosjeku 37 dana, a istočnom 80 dana. Precizne trase pojedinih roda prikazane su na ovoj mrežnoj stranici, a snimljene su u okviru međunarodnog projekta posvećenog suvremenim obrascima selidbe bijelih roda. Kakvi sad suvremeni obrasci? Je li to eufemizam za nešto povezano s 2020. godinom? Ne, nije povezano s pojedinom godinom, ni 2020. niti nekom drugom, jer je riječ o višegodišnjoj pojavi: rode su počele ostajati sve duže na smetlištima u južnoj Španjolskoj. Dio roda zbog toga kasnije završava selidbu, a dio ostaje na novim lokacijama. Na smetlištima se, naime, nalazi dovoljno ostataka hrane dostupne rodama da ih rode koriste kao hranilišta.
Ako vas ne zanima samo trasa selidbe nego i druge karakteristike bijelih roda, jedan od tekstova sa zanimljivim podacima je ovdje.
Ako vas zanima selidba različitih vrsta ptica, pročitajte i ove tekstove: prvi i drugi.
Ovaj put nismo pisali o navigaciji bijelih roda, kao niti o navigaciji drugih ptica selica! To ostavljamo za daljnje tekstove.
Objavljeno 20. kolovoza 2020.
Dan komaraca
Komarci imaju svoj dan, to je 20. kolovoza! Zašto je uveden taj dan, što on označava?
Pročitajte više
Komarci su prenosioci više zaraznih bolesti ljudi, koje su na žalost u velikoj mjeri i u današnje vrijeme smrtonosne. Malarija je jedna od zaraznih ljudskih bolesti koju prenose komarci. Prema procjenama, godišnje nekoliko stotina tisuća ljudi umre od malarije koju prenose komarci, a nekoliko stotina milijuna se zarazi.
Britanski doktor medicine, Sir R. Ross, tijekom službe u Indiji, otkrio je i publicirao 1897. godine način prijenosa uzročnika malarije pomoću komaraca. Njegovo je otkriće bitno zbog nekoliko elemenata: 1. otkriven je mehanizam prijenosa uzročnika malarije, 2. izdvojena je faza u kojoj se može relativno jednostavnm mjerama spriječiti ili znatno umanjiti mogućnost prijenosa malarije, te naposljetku 3. s današnjeg stajališta oprema i statistički pristup kojeg je Ross koristio vrlo su specifični. Detalji svega navedenog znatno bi nadilazili opseg ove vijesti pa vas upućujemo na druge izvore podataka, npr. ovu mrežnu stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U već spomenutoj Indiji, kao i u više afričkih zemalja i u današnje vrijeme malarija zahvaća brojno stanovništvo.
Za kraj, objasnimo kako se u navedeno uklapa Dan komaraca, koji se obilježava na današnji dan, 20 kolovoza? To je jedan od datuma bitnih u istraživanjima R. Rossa, a uveden je zbog podizanja svijesti o opasnosti od malarije i potrebi provođenja mjera za borbu protiv komaraca i bolesti koje prenose.
Objavljeno 17. kolovoza 2020.
Plovi, plovi brod
U ove ljetne dane, dok mnogi plovimo po moru, ili s obale gledamo brodove kako plove (ili od kuće „lajkamo“ slike drugih kako plove) postavljamo prigodnu pitalicu.
Koji pojam nastavlja niz: brod, parobrod, ... ?
Pritisnite za odgovor
Niz nastavlja „nuklearni ledolomac“. Pojasnimo to, imajući u vidu kako je danas 17. kolovoza!
Na današnji dan odvile su se dvije plovidbe, iz našeg gledišta vjerojatno jednostavne, u svoje vrijeme vrlo zahtjevne, a zanimljive i kao svojevrsne oznake promjena, oznake napretka.
17. kolovoza 1807. godine prvi je put zaplovio komercijalni parobrod rijekom Hudson. Rijeka, na čijem je ušću New York, u to je vrijeme nazivana Sjeverna Rijeka (eng. North River) pa se i parobrod zvao North River Steamboat. Parobrod i pripadna brodarska linija, imao je i druge nazive – zanimljiv je i naziv jednostavno „Parobrod“ (eng. Steamboat) budući da je bio jedan, jedini parobrod pa nije bilo mogućnosti zamijeniti ga s drugim parobrodima. Za plovidbu tog parobroda zaslužna su dva Roberta: investitor Livingston i inovator Fulton. Komercijalni promet rijekom počeo je sljedeći mjesec, u rujnu 1807. godine, tako da je na današnji dan bila probna, demonstracijska plovidba. Plovida se odvijala između New Yorka i Albanyja u duljini od 240 km.
Zanimljivo je kako je parni stroj, moćan način pretvorbe velikih količina energije u mehanički rad, jedan od temelja naše civilizacije, a više desetljeća jedna od perjanica razvoja naše civilizacije, u kratko vrijeme primjenjen u različitim segmentima transporta, proizvodnje i drugih djelatnosti. Uzima se kako je parni stroj izumio T. Newcomen 1712 (uzima se zato što je njegov rad nadgradnja radova većeg broja izumitelja prethodnih stoljeća), a znatno usavršio J. Watt kojih pola stoljeća kasnije. Primjenu u transportu u obliku izuma lokomotive ostvario je R. Trevithick, na samom početku XIX. Stoljeća, nekoliko godina prije navedene brodarske linije. Zapravo su parobrodi plovili prethodna dva desetljeća po raznim državama, ali više kao pokušaji, „izumi ispred svog vremena“ dok nisu komercijalizirani u obliku parobroda Sjeverne rijeke.
U redu, time je objašnjen drugi član zadanog niza. Ali, odakle kao treći član – nuklearni ledolomac?!?
Sovjetski nuklearni ledolomac Arktika (ime mu vjerojatno ne treba prevoditi) doplovio je na današnji dan 1977. godine do Sjevernog pola i postao prvi brod kojim je to izvedeno.
Zanimljivo je da je prvo plovilo kojim su ljudi doplovili do Sjevernog pola bilo isto na nuklearni pogon – Nautilus, nuklearna podmornica Sjedinjenih Američkih Država (službene oznake SSN 571) prošla je ispod arktičkog leda i 3. kolovoza 1958. (dakle, ne na današnji dan, ali u istom ovom mjesecu) došla do Sjevernog pola.
Sve navedene plovidbe predstavljale su inovacije i vrlo zahtjevne akcije u svoje vrijeme. Iz današnje perspektive možemo na njih gledati s jedne strane kao na doprinose razvoju, a s druge strane kao na potvrde postignuća ljudi u stalnom nastojanju razumijevanja prirode i njenih zakonitosti te njihovog korištenja za napredak – u konačnici cjelokupnog čovječanstva.
Ako vam ovaj tekst osim odgovora na postavljeno pitanje otvara i niz drugih pitanja – samo naprijed, javite nam pa ćemo zajedno tražiti i nalaziti ostale odgovore. Npr. jedno je moguće pitanje: jesu li ovo izdvojeni primjeri, ili je stvarno nuklearna energije zamijenila energiju pare? Ehm, kratki je odgovor: nije zamijenila. No, nećemo na tome stati, nastojat ćemo kroz tekstove na ovom protalu i članke u časopisu Sustavi pružiti i duži odgovor.
Objavljeno 12. kolovoza 2020.
Zemlja rotira oko svoje osi tako da napravi otprilike jedan okret u 24 sata.
Kako sad to? Zašto otprilike? Pa nije li dan od 24 sata definiran kao trajanje jednog punog okreta Zemlje oko svoje osi?
Kratki odgovor: uf, nije to tako jednostavno.
Za duži odgovor klikni ovdje
Za većinu svakodnevnih potreba Zemlja rotira oko svoje osi tako da u jednom danu napravi jedan puni okret i ni mrvicu više (niti manje). No, suvremeno naše društvo zahtijeva vrlo precizno mjerenje i trajanja dana i brzine rotiranja Zemlje. Te veličine variraju, jer su posljedice niza procesa koji se stalno odvijaju, međusobno različitim trajanjima i intenzitetima.
Za potrebe suvremenog društva, za omogućavanje odvijanja promet ljudi i robe, prijenosa informacija, poslovnih i drugih procesa ....dan je definiran kao vremenski period trajanja 86 400 sekundi (sekunda je definirana trajanjima atomarnih procesa koji nemaju nikakve veze s gibanjem Zemlje). Zbog kombinacije rotiranja Zemlje oko svoje osi i oko Sunca, jedan puni okret Zemlje u odnosu na zvjezde stajačice traje 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde. Jedan puni okret Zemlje oko Sunca po trajanju je puno bliži 86 400 sekundi. No, i to se mijenja, jer postoji velik broj procesa koji se stalno odvijaju a više ili manje pravilno, tijekom kraćeg ili dužeg vremena, većim ili manjim intenzitetom utječu na brzinu rotiranja Zemlje oko svoje osi, dakle i na broj sekundi koje opisuju trajanje jednog punog okreta Zemlje (oko bilo koje referentne strukture). To su utjecaji Mjeseca i drugih nebeskih tijela, utjecaji struktura u Zemljinoj kori, a naposljetku i utjecaj struktura na površini Zemlje, bilo da su prirodne ili umjetne! Brzina Zemljine rotacije u prosjeku se smanjuje iz stoljeća u stoljeće, ali pokazuje i varijacije gotovo na dnevnoj bazi. Recimo, zbog promjene količine leda na Sjevernom polu mijenja se brzina rotiranja Zemlje, a onda i trajanje dana definiranog preko rotacije Zemlje! Želimo li ovo detaljnije obrazložiti moramo se koristiti nizom pojmova iz fizike što ostavljamo za drugu priliku.
No dobro, koliko točno traje današnji dan, 12. kolovoza? Pa, 700 mikrosekundi kraći je od 24 sata. Za određivanje trajanja ovog ili bilo kojeg drugog dana, možete koristiti gotovu aplikaciju dostupnu ovdje.
Za kraj, napomenimo kako su pojave vezane za Zemlju bitne u nizu svakodnevnih aktivnosti našeg današnjeg društva. Zato je, praktički za svaku veičinu vezanuz uz neko svojstvo Zemlje, oformljena posebna međunarodna organizacija koja ju redovito mjeri. Tako brzinu rotiranja Zemlje oko svoje osi, i niz drugih parametara, prati Međunarodna služba za rotaciju i referentni sustav Zemlje – IERS. Završavamo ovaj tekst navođenjem mrežne stranice s grafom razlike trajanja dana i perioda od 86 400 sekundi, (pritom je dan definiran kao trajanje jedne pune rotacije Zemlje oko Sunca).
Objavljeno 7. kolovoza 2020.
Modeliranje i simulacija
Nekoliko se mjeseci u medijima često spominju modeliranja i simulacije; modeliranje širenja virusa, simulacija djelovanja zdravstvenih mjera, ... No, kakvo je to modeliranje, što su pripadni modeli?
Pročitajte više
Gotovo svi modeli kojima se procjenjuje budući razvoj proglašene pandemije su softverski modeli – računalni programi s nizom parametara i varijabli. Varijable su kategorije ljudi određenog zdravstvenog stanja, npr. nezaraženi, zaraženi, izliječeni. Za različite bolesti kategorije se razlikuju, kao što se razlikuju i promjene zdravstvenog stanja, npr. oboljevanje ili izlječenje.
Jedan od pristupa modeliranju širenja bolesti u populaciji je korištenje modela s odjeljcima. Najjednostavniji računalni model iz te grupe je model SIR, gdje svako od tri slova označava jednu kategoriju zdravstvenog stanja (S – susceptibilni, dakle oni koji se mogu zaraziti; I – inficirani, tj. zaraženi i R – eng. recovered, npr. izliječeni).
Velik je broj tekstova o modeliranju širenja uzročnika bolesti u populacijama ljudi i drugih živih bića, pomoću modela s odjeljcima, modela SIR, SIRS, SEIR, SEIRS, ... Ako do sada niste radili s pripadnim računalnim programima, prikladno je polazište NetLogo, besplatno dostupni program za modeliranje širenja bolesti, ali i za modeliranje velikog broja drugih procesa. Za NetLogo su dostupne detaljne upute za instaliranje i korištenje, kao i opsežna biblioteka primjera. Uostalom, uvjerite se sami polazeći od ove stranice.
Objavljeno 1. kolovoza 2020.
Opisujemo sustave
Tijekom jeseni 2020. nastavlja se Državno natjecanje i smotra "Opisujemo sustave" koje je bilo u proljeće odgođeno zbog epidemioloških mjera.
Natjecanje i smotra se provode u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Objavljeno 16. srpnja 2020.
Časopis Sustavi
Otvorena je web stranica za Časopis Sustavi na adresi www.sustavi.com.hr. Do sada izdani brojevi dostupni su kao PDF i mogu se pronaći na web stranici časopisa.
Časopis „Sustavi“ je popularno-znanstveni časopis o našoj okolini, a namijenjen je svim zainteresiranim osobama. Preporučen je kao dodatno nastavno sredstvo od Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje.
Objavljeno 18. veljače 2020.
DMedForum 2020. u Šibeniku
Četvrti MED FORUM bit će održan u Šibeniku, od 3. do 5. travnja 2020. godine.
Ovogodišnji forum usredotočit će se na promicanje sveobuhvatne strategije interkulturalnog dijaloga s obzirom na zajedničke regionalne izazove koji utjeću na društva sa sjevera i juga Sredozemlja.
Ako ste učenice ili učenici srednjih škola u Hrvatskoj pozivamo Vas da se prijavite na prvi dio Državnog natjecanja i smotre „Opisujemo sustave”.
U prvom dijelu samostalno pripremate pisani rad za natjecanje uz mentorstvo svojih nastavnika. Temu rada odabirete samostalno. Pri odabiru teme preporučuje se opisivanje sustava iz vaše okoline.
Postupak je takav da vaši mentori šalju elektroničku prijavu sudjelovanja. Prijavu sa sažetkom potrebno je poslati do 10. veljače 2020. godine. Završene radove potrebno je predati do 13. ožujka 2020. godine.
Prijava treba sadržavati:
naziv i sažetak teme (do 200 riječi) koju opisujete,
ime i prezime, razred koji pohađate,
naziv i adresu vaše škole,
ime i prezime mentora, te
adresu elektronicke pošte mentora.
Sažetak treba odgovoriti na pitanja: Koji je cilj rada? i Koje se metode primjenjuju za ostvarenje cilja? Svatko prijavljuje samo jedan rad i to pojedinačno.
Više informacija možete pronaći na AZOO ili ovdje.
