HID logo

Vijesti

objavljeno 2. lipnja 2021.

Početna konferencija projekta „Sa STEM-om raSTEMo“

U ponedjeljak 31. svibnja 2021. održana je početna konferencija projekta „Sa STEM-om raSTEMo“ čiji je nositelj udruga Društvo naša djeca Jastrebarsko. Na konferenciji su predstavljeni ciljevi i faze provedbe dvogodišnjeg projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda. Svrha projekta je popularizacija STEM-a, i to posebice prirodnih znanosti, među djecom, mladima i općom populacijom. Partneri projekta su Institut Ruđer Bošković i Centar za kulturu Jastrebarsko.

Na konferenciji su sudjelovale i predstavnice naše Udruge, Jelena Ćosić Lesičar i Davorka Horvatić. Više o projektu možete pronaći ovdje.

objavljeno 14. svibnja 2021.

Open AI's GPT-3

Open AI, laboratorij za istraživanje umjetne inteligencije sa sjedištem u San Franciscu, osnovali su Elon Musk i Sam Altman. U projekt su uložili više od milijardu dolara kako bi unaprijedili razvoj umjetne inteligencije. Tvrtka Open AI proizvela je Generative Pre-Training Transformer 3 (GPT-3) najsofisticiraniji program umjetne inteligencije za generiranje teksta, a njegova moć je impresivna. Radi se o trećoj generaciji autoregresivnog jezičnog modela koji koristi dubinsko učenje za stvaranje teksta koji se gotovo ne razlikuje od onog kojeg bi napisao čovjek.

GPT-3 može pisati poeziju, prevoditi tekst, uvjerljivo čavrljati, odgovarati na apstraktna pitanja. Uz par rečenica uputa u vrlo kratkom vremenu može programirati čitave programe spremne za korištenje (aplikacije, web stranice, kvizove, eseje i sl.). Koristi se za kodiranje, dizajn i još mnogo toga. Budućnost umjetne inteligencije i tehnologija kao što su GPT – 3 i njezine buduće iteracije promijenit će način na koji komuniciramo s računalima.

Transformativni potencijal umjetne inteligencije otvara niz pitanja kao što su hoće li program koji kodira zamijeniti programere, pisce, novinare ili osloboditi njihovo vrijeme kako bi mogli stvarati još impresivnije inovacije? Odgovor je svakako višeznačan…

Više informacija pronađite ovdje

objavljeno 20. travnja 2021.

Eduard Slavoljub Penkala

Na današnji dan prije 150 godina rođen je Eduard Slavoljub Penkala, jedan od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Njegov opus obuhvaća oko 80 izuma iz područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva). Među prvim izumima koje je patentirao su termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Najpoznatiji Penkalin izum je automatska mehanička olovka u kojoj je grafitni uložak trošenjem automatski izlazio iz tijela olovke bez potrebe za oštrenjem.

Manje je poznato da je u Zagrebu 1910. dovršen zrakoplov kojeg je konstruirao Penkala. Tim zrakoplovom je Dragutin Novak ostvario svoj prvi let te se upisao u povijest kao prvi hrvatski pilot. Osim zrakoplova Penkala je izgradio hangar na vojnom vježbalištu Kajzerica u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko poduzeća. Više o Slavoljubu Penkali možete pročitati ovdje.

objavljeno 9. travnja 2021.

Fonoautograf

Fonoautograf je prvi uređaj za snimanje zvuka kojeg je izumio francuski tipograf i fizičar Edouard-Leon Scott de Martinville 1857. godine. Uređaj je radio po principu zapisa udarnog, zvučnog, vala na papir prekriven čađom. Udarni val je nastao kao posljedica vibracija membrane postavljene unutar metalnog konusa. Dubina zapisa ovisila je o jačini udara vala.

Precizno mjerenje vremena neophodno je za proučavanje zvuka kako bi se odredila visina zvuka snimljenog na fonoautografu. Visina zvuka je brzina kojom on titra - što je više vibracija u sekundi, to je veća visina zvuka.

Više o uređaju pročitajte ovdje.

objavljeno 26. ožujka 2021.

Započela je uspostava tematske mreže iz STEM područja.

U sklopu projekta SCOPE – Znanost spaja ljude provodi se uspostava tematske mreže "STEM kao pokretač društva".

Mrežu će činiti predstavnici svih sektora, dok je ovaj upitnik prvi korak ka mapiranju organizacija civilnoga društva koje će se uključiti u mrežu, kao i organizacija koje se ne bave STEM-om kao okosnicom djelovanja, ali vide prostor za suradnju s organizacijama čije je djelovanje usmjereno na STEM.

Pozivamo sve organizacije civilnoga društva da ispune upitnik .

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

objavljeno 10. ožujka 2021.

Telefon

Na današnji dan, prije točno 145 godina, Alexander Graham Bell izveo je prvi uspješni telefonski poziv. Taj poziv odvio se u Bellovoj kući gdje je Bell preko telefona izgovorio, sada već povijesnu rečenicu „Gospodine Watson, dođite ovamo, želim Vas vidjeti.“ upućenu njegovom asistentu koji se nalazio u susjednoj sobi. Iako uporabna vrijednost telefona nije odmah prepoznata, telefon je doživio veliki uspjeh, koristi se i danas. U varijanti mobilnog telefona koristi se za mnoštvo aktivnosti, slikovito rečeno čak i za telefoniranje.

Više o prvom telefonskom pozivu možete pročitati , ovdje .

objavljeno 17. veljače 2021.

Tražimo

Tražimo izradu kompleta od 6 slika za postojeći tekst na web stranicama.

Slike trebaju biti apstraktne. Tekst na web stranicama je iz područja tipografije. Širina slike će biti 15% širine ekrana.

Zainteresirani neka pošalju svoje portfolije, odnosno vlastite grafičke uratke ili poveznice na njih, na adresu Hrvatskog interdisciplinarnog društva ured@idd.hr. Cijena izrade kompleta slika je 1.100,00 kuna. Prijavu i njene priloge ne honoriramo.

Rok za zaprimanje prijava je 24.2.2021. u 23:59. Unutar 3 radna dana nakon roka bit ćete obaviješteni o eventualnom angažmanu.

objavljeno 11. veljače 2021.

Čovjek, stroj i šah

IBM-ovo superračunalo Deep Blue je 1997. godine, pobjedom nad Garryjem Kasparovim u meču od šest partija pod standardnom vremenskom kontrolom, upisano u povijest kao prvo računalo koje je pobijedilo svjetskog prvaka u šahu. Trebale su godine da inženjeri i informatičari usavrše program umjetne inteligencije koji će jednog dana pobijediti svjetskog prvaka. Ljudi su stoljećima proučavali šah, razvijali kombinacije. a šahovski velemajstori su pomogli IBM-ovom razvojnom timu na dva načina: pomažući u sastavljanju biblioteke poteza kojima je stroj mogao pristupiti tijekom igara i igrajući protiv stroja kako bi tim mogao utvrditi svoje slabosti. Šah je izuzetno složena igra koja zahtijeva strategiju, predviđanje, logiku – dakle, isto ono što je dio ljudske inteligencije – zbog čega je zanimljiva mjera stupnja razvoja umjetne inteligencije.

Meč iz 1997. bio je tema dokumentarnog filma Čovjek protiv stroja. Više o meču možete saznati npr. ovdje.

objavljeno 4. veljače 2021.

Započete aktivnosti uspostave tematske mreže „STEM kao pokretač društva”

U suradnji s nositeljem projekta SCOPE, udrugom FabLab, započeli smo u prosincu 2020. godine rad na projektnom elementu 1: Jačanje partnerstva organizacija civilnoga društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže. Više o tome pročitajte ovdje.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

objavljeno 26. siječnja 2021.

ZNANOST SPAJA LJUDE

Projekt SCOPE, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u okviru natječaja „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“, područja STEM kao pokretač društva“, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., započeo je s radom 28. 10. 2020.

Voditelj projekta je FabLab, a HID sudjeluje kao partner. Cilj projekta je stvoriti umreženo djelovanje svih relevantnih dionika u cilju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj i unapređenje STEM područja u smislu jačanja kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva te zajedničkog djelovanja svih dionika u oblikovanju javnih politika u STEM području

Više o projektu SCOPE pročitajte ovdje.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

objavljeno 24. studenog 2020.

Tjedan dronova

U Sjedinjenim Američkim Državama prošli je tjedan nizom događanja obilježen Tjedan sigurnosti pri radu s dronovima. Takav tjedan prvi je put obilježen 2019. godine. Pripadnim događanjima podiže se svijest o pravilnom radu s bespilotnim letjelicama – uobičajeno nazivanim dronovima - kao i svijest o mogućim posljedicama njihove nepravilne uporabe.

Na središnjem portalu Tjedna sigurnosti pri radu s dronovima možete pročitati detalje o događanjima.

U Hrvatskoj, mjere koje treba slijediti za sigurnu uporabu dronova navedene su ovdje. Njih donosi, a u skladu s razvojem dronova pravovremeno proširuje Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, koja ujedno nizom aktivnosti kontinuirano podiže razinu znanja građanstva o pravilnoj uporabi dronova.

objavljeno 21. studenog .2020.

Određivanje geografske dužine

Geografska dužina mjeri se u odnosu na početni ili nulti meridijan (prema 0° geografske dužine). Tijekom prošlosti brojni su meridijani bili odabirani kao početni. Francuzi su počeli računati longitudu po meridijanu pariške zvjezdarnice koji su kasnije preuzele i druge države, npr. Austro-Ugarska. Zbog toga su topografske karte hrvatskoga područja jedno vrijeme izrađivane na osnovi pariškog meridijana. 1675. godine u londonskom je predgrađu Greenwichu osnovana kraljevska zvjezdarnicu te su Britanci počeli geografsku dužinu računati u odnosu na meridijan na kojemu se ona nalazi. Kasnije i druge zemlje počinju računati geografsku dužinu po meridijanima koji prolaze kroz njihove nacionalne zvjezdarnice. Istovremeno korištenje nekoliko početnih meridijana stvaralo je teškoće u korištenju različitih geografskih, kartografskih i pomorskih izvora te otežavalo suradnju i komunikaciju. Ukazala se potreba uvođenja jedinstvenoga svjetskog početnog meridijana. Na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji održanoj u Washingtonu 1884. godine za početni meridijan je određen meridijan na kojemu je Greenwich.

Uz problem određivanja 0. meridijana, bilježi se i znatno veći problem preciznog određivanja geografske dužine, npr. za brod na oceanu što je stoljećima bio česti slučaj. Taj problem poznat je pod nazivom „problem longitude“. Za povijest prijedloga određivanja geografske dužine i rješavanje problema longitude pomoću kronometra (!) pročitajte više na ovoj mrežnoj stranici.

objavljeno 29. listopada .2020.

O mjerenju vremena

Napori čovječanstva da odredi vrijeme pomogli su evoluciji naše tehnologije i znanosti kroz povijest. Potreba za procjenom danonoćne podjele dovela je narode Starog vijeka do stvaranja sunčanih satova, vodenih satova i drugih ranih kronometrijskih alata. U srednjem je vijeku potreba za pouzdanim načinom mjerenja vremena dovela do pronalaska mehaničkog sata. Iako je ovaj uređaj zadovoljavao zahtjeve tadašnjih zajednica, npr. samostanskih i urbanih, bio je previše neprecizan i nepouzdan za znanstvenu primjenu. Precizniji, kasnije razvijeni uređaji za mjerenje vremena, u jednoj su mjeri bili motivirani rješavanjem tada aktualnih problema, poput dovoljno preciznog i točnog određivanja zemljopisne dužine broda na oceanu, a gledano dugoročno predstavljali su ključnu ulogu u industrijskoj revoluciji i napretku zapadne civilizacije

Više o temi možete saznati npr.ovdje.

Ako je ostalo nejasno kako je precizni sat omogućio određivanje zemljopisne dužine – samo pratite ovu stranicu, uskoro ćemo to objasniti! Ali ako ne želite čekati onda vas upućujemo na traženje literature o problemu longitude.

objavljeno 21. listopada 2020.

Rođendan Alfreda Nobela

Na današnji datum, 1833. godine u Stockholmu rođen je Alfred Nobel, švedski kemičar, izumitelj, inženjer i industrijalac. Najpoznatiji je po izumu stabilnog sigurnosnog eksploziva – dinamita. Naziv dolazi od grčke riječi dýnamis – sila, snaga. Nobel je u današnje vrijeme poznat po zakladi koju je osnovao za dodjelu najuglednijeg svjetskog priznanja znanstvenicima čija su djela donijela najveću dobrobit čovječanstvu. To priznanje, Nobelova nagrada, dodjeljuje se od 1901. godine za, fiziku, kemiju, fiziologiju ili medicinu, književnosti i mir. Tom je nizu 1968. godine pridružena i Nagrada za ekonomiju u sjećanje na Alfreda Nobela, koju dodjeljuje Švedska središnja banka.

Tko su dobitnici Nobelove nagrade za 2020. godinu? To možete pročitati npr. ovdje.

objavljeno 13. listopada 2020.

Održan III. Godišnji susret popularizatora znanosti

III. Godišnji susret popularizatora znanosti održan je 2. listopada 2020. godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Na susretu se okupilo 30ak osoba iz raznih institucija i organizacija civilnog društva koje se bave popularizacijom znanosti u Hrvatskoj. Ovogodišnji susret započeo je opisom stanja popularizacije znanosti u Hrvatskoj, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva predstavila je svoj plan za doprinos popularuzacije znanosti u Hrvatskoj te je predstavljen projekt „Znanost spaja ljude“ čiji je nosielj konzorcija FabLab.

objavljeno 9. listopada 2020.

Maker Faire Zagreb

Ovogodišnji Maker Faire Zagreb bit će održan drugačije nego prošlogodišnji. Pozivaju se svi zainteresirani da predstave svoj projekt, koji se uklapa u Makers projekte, kroz video sadržaj trajanja do 3 minute.

Više informacija možete pronaći ovdje.

A kako je izgledao prošlogodišnji Maker Faire Zagreb, pogledajte ovdje.

objavljeno 5. listopada 2020.

STEAM tjedan

Od 28. rujna do 1. listopada održavan je STEAM tjedan 2020, u online obliku. Ovogodišnji STEAM tjedan bio je usmjeren na odgojno-obrazovne djelatnike i odgajatelje kojima su se pokazala međunarodna iskustva te ih se željelo motivirati na korištenje novih, inovativnih načina podučavanja učenika u školama. Na STEAM tjednu predavanja je održalo dvadesetak međunarodnih predavača, čija predavanja je pratilo oko 800 prijavljenih. Više o događanju pročitajte ovdje.

Objavljeno 17. rujna 2020.

Kad će ta jesen?

Mnoge rečenice počinju riječima „Kad će“. Kad će ta kiša? Kad će to Sunce? Kad će taj prvi? Kad će već jednom taj autobus? Kad će se konačno umoriti pričati? Kad će se „zgasiti“? Zasigurno svatko od vas može dodati rečenicu istog početka. Ali rečenica iz naslova vjerojatno nije u tom nizu!

No, neovisno o tome, hajdemo odgovoriti na postavljeno pitanje! Dakle, kad će ta jesen?

  1.  1. rujna
  2. 22. rujna
  3. 23. rujna
  4.  u ožujku
Pročitajte više

Zapravo svaki ponuđeni odgovor može biti točan!

Klimatološki, jesen započinje 1. rujna. Razlog je taj što je jednostavnije provoditi statističke izračune vremenskih uvjeta (npr. broj dana u mjesecu kad je padala kiša, …) ako se mjeseci u cjelosti uklapaju u godišnja doba. U tom je slučaju točan odgovor a. Ovo je posebni slučaj u kojemu i ovo neuobičajeno pitanje „Kad će ta jesen“ i uobičajenije pitanje „Kad će taj prvi“ imaju isti odgovor!

Astronomski, jesen započinje na jesensku ravnodnevnicu. Početak astronomske jeseni određen je vrlo precizno, ne samo na dan nego i na minutu! Ove godine taj se događaj bilježi 22. rujna u Hrvatskoj (zbog više vremenskih zona, na nekim zemljopisnim širinama sjeverne Zemljine polutke, astronomska će jesen ove godine ipak početi 23. rujna). Dakle, u ovim krajevima aktualni točan odgovor za astronomsku jesen jest b.

Kalendarski, jesen započinje 23. rujna. Dakle, ako se u pitanju mislilo na kalendarsku jesen onda je točan odgovor c.

Sve do sada navedeno vrijedi za sjevernu Zemljinu polutku. Za južnu je upravo drugačije. Dakle, na južnoj Zemljinoj polutki za nekoliko dana od objavljivanja ovog teksta započinje proljeće, dok će za prvi sljedeći početak jeseni trebati pričekati 20. ožujka 2021.

Objavljeno 4. rujna 2020.

Izvadak studijskih programa u STEM-u

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavio je Izvadak studijskih programa u STEM područjima znanosti u svrhu dodjele državnih stipendija u STEM područjima znanosti u akademskoj godini 2020./2021., na temelju Upisnika studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Objavljeno 2. rujna 2020.

Europski tjedan vještina

U sklopu Europskog tjedna vještina Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop) po peti puta organizira fotonatjecanje #CedefopPhotoAward u svrhu promicanja izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Rok za prijave radova produžen je do 15. rujna 2020. godine.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Objavljeno 31. kolovoza 2020.

Pametni gradovi

Pametni možemo biti mi ljudi, životinje, gradovi, ...

Što? Kako sad to? Odakle gradovi u ovom nizu?!

Pročitajte više

Pametni grad koncept je suvremenog urbanog područja u kojemu postoji razvijen sustav elektroničkog prikupljanja i obrade podataka za povećanje učinkovitosti različitih, predviđenih radnji i doprinos održivosti područja u svrhu boljeg zadovoljenja većeg broja potreba njegovih stanovnika.

Ovi elektronički sustavi poznati su i pod modernijim nazivima poput „Internet stvari“ (eng. Internet of Things), „informacijsko-komunikacijske tehnologije“ i dr.

Začeci tog pristupa organski su vezani uz razvoj gradova. Možemo ih pratiti već nekoliko desetljeća (naravno, različiti neelektronički sustavi koji su doprinosili zadovoljenju većeg broja potreba stanovnika nekog grada i okolnih područja stari su koliko i sami gradovi, kao strukture vezane uz civilizacije).

Cjelovit tekst o pametnim gradovima je npr. ovaj tekst.

A kako domaći stručnjaci pristupaju tom konceptu? Zadovoljni smo što je dostupno mnogo radova koji pokazuju znatan doprinos uvođenju tog koncepta u našu svakodnevnicu, npr. ovaj rad.

Za kraj, hajdemo nabrajati kao na početku! Pametni možemo biti mi ljudi, životinje, gradovi, otoci, ...

Objavljeno 25. kolovoza 2020.

Rode

Od proljeća smo mogli gledati bijele rode na brojnim mjestima: u gnijezdima, na poljima ili u letu. Ali unatrag nekoliko dana rode su odjednom odletjele! Zašto?

  1. Hej, pa ovo je 2020. godina! Rode su pobjegle pred Godzillom.
  2. Hej, pa ovo je 2020. godina! Kao i svake godine rode krajem ljeta odlaze na jug.
Pročitajte točan odgovor

Rode su ptice selice. Krajem ožujka dolijeću u Europu pa tako i u naše krajeve. Krajem kolovoza i tijekom rujna odlijeću u Afriku, gdje se gnijezde sve do Južnoafričke Republike (Dakle, točan odgovor na postavljeno pitanje je B J ). Na samom putovanju rode provedu znatan dio godine! Dvaput godišnje rode prelijeću ogromnu udaljenost. Kao da to samo po sebi nije dovoljno, rode pritom ne lete najkraćim putem jer ne prelijeću Sredozemno more po pučini. U Afriku prelaze zapadnom trasom između Španjolske i Maroka, ili istočnom trasom preko Male Azije i Bliskog Istoka.

U današnje vrijeme poznati su mnogi parametri letova roda. Npr., u ovom radu grupe čeških znanstvenika navedeni su podaci za neke rode koje se gnijezde tijekom ljetnih mjeseci u Češkoj. Let zapadnom trasom za njih otprilike je dugačak 5 600 km, a istočnom trasom oko 7 000 km. Pritom, trajanje leta zapadnom trasom iznosi u prosjeku 37 dana, a istočnom 80 dana. Precizne trase pojedinih roda prikazane su na ovoj mrežnoj stranici, a snimljene su u okviru međunarodnog projekta posvećenog suvremenim obrascima selidbe bijelih roda. Kakvi sad suvremeni obrasci? Je li to eufemizam za nešto povezano s 2020. godinom? Ne, nije povezano s pojedinom godinom, ni 2020. niti nekom drugom, jer je riječ o višegodišnjoj pojavi: rode su počele ostajati sve duže na smetlištima u južnoj Španjolskoj. Dio roda zbog toga kasnije završava selidbu, a dio ostaje na novim lokacijama. Na smetlištima se, naime, nalazi dovoljno ostataka hrane dostupne rodama da ih rode koriste kao hranilišta.

Ako vas ne zanima samo trasa selidbe nego i druge karakteristike bijelih roda, jedan od tekstova sa zanimljivim podacima je ovdje.

Ako vas zanima selidba različitih vrsta ptica, pročitajte i ove tekstove: prvi i drugi.

Ovaj put nismo pisali o navigaciji bijelih roda, kao niti o navigaciji drugih ptica selica! To ostavljamo za daljnje tekstove.

Objavljeno 20. kolovoza 2020.

Dan komaraca

Komarci imaju svoj dan, to je 20. kolovoza! Zašto je uveden taj dan, što on označava?

Pročitajte više

Komarci su prenosioci više zaraznih bolesti ljudi, koje su na žalost u velikoj mjeri i u današnje vrijeme smrtonosne. Malarija je jedna od zaraznih ljudskih bolesti koju prenose komarci. Prema procjenama, godišnje nekoliko stotina tisuća ljudi umre od malarije koju prenose komarci, a nekoliko stotina milijuna se zarazi.

Britanski doktor medicine, Sir R. Ross, tijekom službe u Indiji, otkrio je i publicirao 1897. godine način prijenosa uzročnika malarije pomoću komaraca. Njegovo je otkriće bitno zbog nekoliko elemenata: 1. otkriven je mehanizam prijenosa uzročnika malarije, 2. izdvojena je faza u kojoj se može relativno jednostavnm mjerama spriječiti ili znatno umanjiti mogućnost prijenosa malarije, te naposljetku 3. s današnjeg stajališta oprema i statistički pristup kojeg je Ross koristio vrlo su specifični. Detalji svega navedenog znatno bi nadilazili opseg ove vijesti pa vas upućujemo na druge izvore podataka, npr. ovu mrežnu stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U već spomenutoj Indiji, kao i u više afričkih zemalja i u današnje vrijeme malarija zahvaća brojno stanovništvo.

Za kraj, objasnimo kako se u navedeno uklapa Dan komaraca, koji se obilježava na današnji dan, 20 kolovoza? To je jedan od datuma bitnih u istraživanjima R. Rossa, a uveden je zbog podizanja svijesti o opasnosti od malarije i potrebi provođenja mjera za borbu protiv komaraca i bolesti koje prenose.

Objavljeno 17. kolovoza 2020.

Plovi, plovi brod

U ove ljetne dane, dok mnogi plovimo po moru, ili s obale gledamo brodove kako plove (ili od kuće „lajkamo“ slike drugih kako plove) postavljamo prigodnu pitalicu.

Koji pojam nastavlja niz: brod, parobrod, ... ?

Pritisnite za odgovor

Niz nastavlja „nuklearni ledolomac“. Pojasnimo to, imajući u vidu kako je danas 17. kolovoza!

Na današnji dan odvile su se dvije plovidbe, iz našeg gledišta vjerojatno jednostavne, u svoje vrijeme vrlo zahtjevne, a zanimljive i kao svojevrsne oznake promjena, oznake napretka.

17. kolovoza 1807. godine prvi je put zaplovio komercijalni parobrod rijekom Hudson. Rijeka, na čijem je ušću New York, u to je vrijeme nazivana Sjeverna Rijeka (eng. North River) pa se i parobrod zvao North River Steamboat. Parobrod i pripadna brodarska linija, imao je i druge nazive – zanimljiv je i naziv jednostavno „Parobrod“ (eng. Steamboat) budući da je bio jedan, jedini parobrod pa nije bilo mogućnosti zamijeniti ga s drugim parobrodima. Za plovidbu tog parobroda zaslužna su dva Roberta: investitor Livingston i inovator Fulton. Komercijalni promet rijekom počeo je sljedeći mjesec, u rujnu 1807. godine, tako da je na današnji dan bila probna, demonstracijska plovidba. Plovida se odvijala između New Yorka i Albanyja u duljini od 240 km.

Zanimljivo je kako je parni stroj, moćan način pretvorbe velikih količina energije u mehanički rad, jedan od temelja naše civilizacije, a više desetljeća jedna od perjanica razvoja naše civilizacije, u kratko vrijeme primjenjen u različitim segmentima transporta, proizvodnje i drugih djelatnosti. Uzima se kako je parni stroj izumio T. Newcomen 1712 (uzima se zato što je njegov rad nadgradnja radova većeg broja izumitelja prethodnih stoljeća), a znatno usavršio J. Watt kojih pola stoljeća kasnije. Primjenu u transportu u obliku izuma lokomotive ostvario je R. Trevithick, na samom početku XIX. Stoljeća, nekoliko godina prije navedene brodarske linije. Zapravo su parobrodi plovili prethodna dva desetljeća po raznim državama, ali više kao pokušaji, „izumi ispred svog vremena“ dok nisu komercijalizirani u obliku parobroda Sjeverne rijeke.

U redu, time je objašnjen drugi član zadanog niza. Ali, odakle kao treći član – nuklearni ledolomac?!?

Sovjetski nuklearni ledolomac Arktika (ime mu vjerojatno ne treba prevoditi) doplovio je na današnji dan 1977. godine do Sjevernog pola i postao prvi brod kojim je to izvedeno.

Zanimljivo je da je prvo plovilo kojim su ljudi doplovili do Sjevernog pola bilo isto na nuklearni pogon – Nautilus, nuklearna podmornica Sjedinjenih Američkih Država (službene oznake SSN 571) prošla je ispod arktičkog leda i 3. kolovoza 1958. (dakle, ne na današnji dan, ali u istom ovom mjesecu) došla do Sjevernog pola.

Sve navedene plovidbe predstavljale su inovacije i vrlo zahtjevne akcije u svoje vrijeme. Iz današnje perspektive možemo na njih gledati s jedne strane kao na doprinose razvoju, a s druge strane kao na potvrde postignuća ljudi u stalnom nastojanju razumijevanja prirode i njenih zakonitosti te njihovog korištenja za napredak – u konačnici cjelokupnog čovječanstva.

Ako vam ovaj tekst osim odgovora na postavljeno pitanje otvara i niz drugih pitanja – samo naprijed, javite nam pa ćemo zajedno tražiti i nalaziti ostale odgovore. Npr. jedno je moguće pitanje: jesu li ovo izdvojeni primjeri, ili je stvarno nuklearna energije zamijenila energiju pare? Ehm, kratki je odgovor: nije zamijenila. No, nećemo na tome stati, nastojat ćemo kroz tekstove na ovom protalu i članke u časopisu Sustavi pružiti i duži odgovor.

Objavljeno 12. kolovoza 2020.

Zemlja rotira oko svoje osi tako da napravi otprilike jedan okret u 24 sata.

Kako sad to? Zašto otprilike? Pa nije li dan od 24 sata definiran kao trajanje jednog punog okreta Zemlje oko svoje osi?

Kratki odgovor: uf, nije to tako jednostavno.

Za duži odgovor klikni ovdje

Za većinu svakodnevnih potreba Zemlja rotira oko svoje osi tako da u jednom danu napravi jedan puni okret i ni mrvicu više (niti manje). No, suvremeno naše društvo zahtijeva vrlo precizno mjerenje i trajanja dana i brzine rotiranja Zemlje. Te veličine variraju, jer su posljedice niza procesa koji se stalno odvijaju, međusobno različitim trajanjima i intenzitetima.

Za potrebe suvremenog društva, za omogućavanje odvijanja promet ljudi i robe, prijenosa informacija, poslovnih i drugih procesa ....dan je definiran kao vremenski period trajanja 86 400 sekundi (sekunda je definirana trajanjima atomarnih procesa koji nemaju nikakve veze s gibanjem Zemlje). Zbog kombinacije rotiranja Zemlje oko svoje osi i oko Sunca, jedan puni okret Zemlje u odnosu na zvjezde stajačice traje 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde. Jedan puni okret Zemlje oko Sunca po trajanju je puno bliži 86 400 sekundi. No, i to se mijenja, jer postoji velik broj procesa koji se stalno odvijaju a više ili manje pravilno, tijekom kraćeg ili dužeg vremena, većim ili manjim intenzitetom utječu na brzinu rotiranja Zemlje oko svoje osi, dakle i na broj sekundi koje opisuju trajanje jednog punog okreta Zemlje (oko bilo koje referentne strukture). To su utjecaji Mjeseca i drugih nebeskih tijela, utjecaji struktura u Zemljinoj kori, a naposljetku i utjecaj struktura na površini Zemlje, bilo da su prirodne ili umjetne! Brzina Zemljine rotacije u prosjeku se smanjuje iz stoljeća u stoljeće, ali pokazuje i varijacije gotovo na dnevnoj bazi. Recimo, zbog promjene količine leda na Sjevernom polu mijenja se brzina rotiranja Zemlje, a onda i trajanje dana definiranog preko rotacije Zemlje! Želimo li ovo detaljnije obrazložiti moramo se koristiti nizom pojmova iz fizike što ostavljamo za drugu priliku.

No dobro, koliko točno traje današnji dan, 12. kolovoza? Pa, 700 mikrosekundi kraći je od 24 sata. Za određivanje trajanja ovog ili bilo kojeg drugog dana, možete koristiti gotovu aplikaciju dostupnu ovdje.

Za kraj, napomenimo kako su pojave vezane za Zemlju bitne u nizu svakodnevnih aktivnosti našeg današnjeg društva. Zato je, praktički za svaku veičinu vezanuz uz neko svojstvo Zemlje, oformljena posebna međunarodna organizacija koja ju redovito mjeri. Tako brzinu rotiranja Zemlje oko svoje osi, i niz drugih parametara, prati Međunarodna služba za rotaciju i referentni sustav Zemlje – IERS. Završavamo ovaj tekst navođenjem mrežne stranice s grafom razlike trajanja dana i perioda od 86 400 sekundi, (pritom je dan definiran kao trajanje jedne pune rotacije Zemlje oko Sunca).

Objavljeno 7. kolovoza 2020.

Modeliranje i simulacija

Nekoliko se mjeseci u medijima često spominju modeliranja i simulacije; modeliranje širenja virusa, simulacija djelovanja zdravstvenih mjera, ... No, kakvo je to modeliranje, što su pripadni modeli?

Pročitajte više

Gotovo svi modeli kojima se procjenjuje budući razvoj proglašene pandemije su softverski modeli – računalni programi s nizom parametara i varijabli. Varijable su kategorije ljudi određenog zdravstvenog stanja, npr. nezaraženi, zaraženi, izliječeni. Za različite bolesti kategorije se razlikuju, kao što se razlikuju i promjene zdravstvenog stanja, npr. oboljevanje ili izlječenje.

Jedan od pristupa modeliranju širenja bolesti u populaciji je korištenje modela s odjeljcima. Najjednostavniji računalni model iz te grupe je model SIR, gdje svako od tri slova označava jednu kategoriju zdravstvenog stanja (S – susceptibilni, dakle oni koji se mogu zaraziti; I – inficirani, tj. zaraženi i R – eng. recovered, npr. izliječeni).

Velik je broj tekstova o modeliranju širenja uzročnika bolesti u populacijama ljudi i drugih živih bića, pomoću modela s odjeljcima, modela SIR, SIRS, SEIR, SEIRS, ... Ako do sada niste radili s pripadnim računalnim programima, prikladno je polazište NetLogo, besplatno dostupni program za modeliranje širenja bolesti, ali i za modeliranje velikog broja drugih procesa. Za NetLogo su dostupne detaljne upute za instaliranje i korištenje, kao i opsežna biblioteka primjera. Uostalom, uvjerite se sami polazeći od ove stranice.

Objavljeno 1. kolovoza 2020.

Opisujemo sustave

Tijekom jeseni 2020. nastavlja se Državno natjecanje i smotra "Opisujemo sustave" koje je bilo u proljeće odgođeno zbog epidemioloških mjera.

Natjecanje i smotra se provode u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Objavljeno 16. srpnja 2020.

Časopis Sustavi

Otvorena je web stranica za Časopis Sustavi na adresi www.sustavi.com.hr. Do sada izdani brojevi dostupni su kao PDF i mogu se pronaći na web stranici časopisa.

Časopis „Sustavi“ je popularno-znanstveni časopis o našoj okolini, a namijenjen je svim zainteresiranim osobama. Preporučen je kao dodatno nastavno sredstvo od Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje.

Objavljeno 18. veljače 2020.

DMedForum 2020. u Šibeniku

Četvrti MED FORUM bit će održan u Šibeniku, od 3. do 5. travnja 2020. godine.

Forum suorganiziraju :Zaklada Anna Lindh, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Ovogodišnji forum usredotočit će se na promicanje sveobuhvatne strategije interkulturalnog dijaloga s obzirom na zajedničke regionalne izazove koji utjeću na društva sa sjevera i juga Sredozemlja.

Više o događaju možete pročitati ovdje.

Objavljeno 5. veljače 2020.

Državno natjecanje i smotra „Opisujemo sustave”

Ako ste učenice ili učenici srednjih škola u Hrvatskoj pozivamo Vas da se prijavite na prvi dio Državnog natjecanja i smotre „Opisujemo sustave”.

U prvom dijelu samostalno pripremate pisani rad za natjecanje uz mentorstvo svojih nastavnika. Temu rada odabirete samostalno. Pri odabiru teme preporučuje se opisivanje sustava iz vaše okoline.

Postupak je takav da vaši mentori šalju elektroničku prijavu sudjelovanja. Prijavu sa sažetkom potrebno je poslati do 10. veljače 2020. godine. Završene radove potrebno je predati do 13. ožujka 2020. godine.

Prijava treba sadržavati:

  • naziv i sažetak teme (do 200 riječi) koju opisujete,
  • ime i prezime, razred koji pohađate,
  • naziv i adresu vaše škole,
  • ime i prezime mentora, te
  • adresu elektronicke pošte mentora.

Sažetak treba odgovoriti na pitanja: Koji je cilj rada? i Koje se metode primjenjuju za ostvarenje cilja? Svatko prijavljuje samo jedan rad i to pojedinačno.

Više informacija možete pronaći na AZOO ili ovdje.

Hrvatsko interdisciplinarno društvo je korisnik Inicijalne programske suradnje
Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva